U ruralnim dijelovima Njemačke ponovo je zabilježeno širenje koronavirusa većih razmjera. Na seoskom gospodarstvu koje se bavi uzgojem šparoga u mjestu Kirchdorfu na sjeverozapadu Donje Saske raste broj novozaraženih. Krajem travnja ih je bilo 42, prošlog vikenda 87, a sada već 104. Zato su u okrugu Diepholz, u kojem se nalazi Kirchdorf, sada uvedena stroga ograničenja javnog života.

Oko 1.000 sezonskih berača šparoga koji rade za ovog uzgajivača, od kojih su mnogi došli iz istočne i jugoistočne Europe, sada se nalaze u tzv. „radnoj karanteni", pod nadzorom policije. To znači da svoj smještaj smiju napustiti samo radi odlaska na rad u polje. S imanja su obećali da će poslati opsežno priopćenje, no do sada to nisu učinili.

Brojka od 1.000 radnika pokazuje da je riječ o velikom uzgajivaču koji je aktivan u raznim regijama. U razgovorima s lokalnim stanovništvom često se čuje da to izbijanje zaraze nikoga nije iznenadilo. Inače, svake godine i do 350.000 sezonskih radnika brine za to da Nijemci na stolu imaju svježe šparoge i domaće jagode.

Svećenik Kossen kritizira dvostruka mjerila

Katolički svećenik Peter Kossen jedan je od rijetkih koji otvoreno kažu što misle o tome. On je već prošle godine oštro kritizirao uvjete rada u njemačkoj mesnoj industriji, a nakon toga je od premijera savezne pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija Armina Lascheta dobio pokrajinski orden zasluga za narod.

Kossen kaže kako je najkasnije od prošle godine jasno da postoje masovna izbijanja zaraze koronavirusom u vezi s prehrambenom industrijom u Njemačkoj, kod berbe voća i povrća, u mesnoj industriji i na drugim mjestima. I zato ga ljuti to što ljudi postaju dio rizične skupine zbog svog rada, smještaja i prijevoza.

„Na mnogim mjestima se riskira ugrožavanje ljudi, ne mogu držati socijalnu distancu ili su jednostavno iscrpljeni zbog prenapornog rada i time u doba pandemije uvijek iznova postaju žrtve masovnih zaraza koronom", kaže Kossen za DW. „Može se dobiti dojam da postoje dvostruka mjerila."

Sezonski radnici bez zdravstvenog osiguranja

Vrbovanje sezonskih radnika je međunarodni izazov. Benjamin Luig iz „Europske udruge za pitanja sezonskog rada" koordinira i „Inicijativu za fer poljoprivredne radove", koju među ostalima podržava i sindikat građevinara IG Bau.

Luig je nakon izbijanja korone u Diepholzu rekao: „To nas ne čudi. Jednostavno, pravila su previše labava." I on, kao i svećenih Kossen, govori o dvostrukim standardima za domaće i sezonske radnike. I on kritizira mogućnost da sezonski radnici u Njemačkoj mogu raditi mjesecima bez zakonskog zdravstvenog osiguranja.

Od političara se o ovom slučaju do sada jedino izjasnila Janine Wissler, predsjednica stranke Ljevica. Ona je upozorila na povećani rizik za sezonske radnike koji naporno rade i često žive u smještajima s katastrofalnim higijenskim uvjetima. Wissler zahtijeva da se radnike smješta samo u jednokrevetne sobe, da im se na raspolaganje stave besplatne zaštitne maske i redoviti testovi na koronu. A tko u Njemačkoj radi, smatra ona, od prvog dana treba imati zdravstveno osiguranje.

Osiguranje sezonaca na dnevnom redu Bundestaga

Te zahtjeve ne podržava Axel Knoerig, savezni parlamentarac iz redova stranke CDU iz Donje Saske. On smatra da se socijalna zaštita sezonskih radnika znatno popravila i kaže da je nužno provjeriti imaju li radnici u svojim domovinama zdravstvenu zaštitu. Knoerig kritizira to što su, po njegovom mišljenju, sada žrtveno janje postali pomagači u berbi o kojima ovisi njemačka poljoprivreda. I ističe da okrug Diepholz bilježi incidenciju od 104, a susjedni okrug Vechta, bez masovne zaraze kod sezonskih radnika, čak 239. Knoerig tvrdi da su na seoskom imanju u Kirchdorfu redovito obavljana testiranja na koronu i da postoji higijenski koncept.

Inače, ovoga petka će o toj temi raspravljati i gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat, mada se neće baviti konkretnim slučajem iz Diepholza. Vjerojatno će biti usvojeno pravilo prema kojem se za radnike zaposlene kraće od 102 radna dana ne treba plaćati socijalno osiguranje. To znači: pomagači u berbi ostaju bez potpunog osiguranja ako rade najduže tri do četiri mjeseca.

„To je pravilo vrlo problematično", kaže Luig. „Mnogi radnici nemaju osiguranje u svojim domovinama. Ne može se ljude ostaviti četiri mjeseca bez socijalnog osiguranja."