"Kada prođe ljetni godišnji odmor, u našoj zemlji se malo tko još zanima za Hrvatsku. Tako je vjerojatno malo ljudi i registriralo da se u nedjelju tamo održavaju predsjednički izbori". Tim riječima započinje tekst povjesničara Edvina Peza objavljen na web-stranici Mittelbayerische Zeitunga iz Regensburga i naslovljen "Hrvatska se nalazi pred važnom odlukom". Pritom, piše ovaj povjesničar, Hrvatska zaslužuje puno više pažnje jer je, kako argumentira, "Njemačka, a posebno Bavarska s njom višestruko povezana".

Autor ukazuje na činjenicu da Hrvatska preuzima početkom godine predsjedavanje EU-om i da ga polovicom godine onda predaje Njemačkoj što znači da ove dvije zemlje moraju tijesno surađivati i dogovarati se. Osim toga, kako se navodi, tu je i "gotovo 1.000 bavarskih tvrtki koje imaju poslovne veze s hrvatskim partnerima".

Ali autoru nije promakao "uznemirujući" broj hrvatskih iseljenika koji su došli u Njemačku - "samo od 2015. do 2018. više od 137.000". "Njemački obrtnici i tvrtke profitiraju od toga", zaključuje, ali: "Za Hrvatsku s malo više od četiri milijuna stanovnika to je ogromni gubitak."

Njemački povjesničar u svom tekstu kao razlog odlaska velikog broja ljudi iz Hrvatske navodi: "veliku frustraciju zbog stalnih političkih prepirki u polariziranom društvu, nedovoljno povjerenje u državu, klijentelizam i korupciju (...) besperspektivnost, unatoč prilično pozitivnim gospodarskim statistikama."  Kao veliki problem vidi činjenicu da se teme koje se tiču budućnosti prečesto zanemaruju i da se umjesto toga stalno raspravlja o prošlosti. "To je pokazala i kampanja za predsjedničke izbore. Umjesto da su se kandidati svađali oko tema kao što su npr. klima, pitanje iseljavanja ili nedostatka kvalificirane radne snage u zemlji, oni su se gubili u prepirkama oko bliske prošlosti, Drugog svjetskog rata i ranama ratova u Jugoslaviji." To su sve važne teme, zaključuje se u tekstu, ali one potiskuju one još važnije: "I tako ostaje samo nada da će Hrvatska nakon izbora pronaći put u budućnost". A hoće li se to dogoditi, smatra autor teksta, Njemačkoj ne bi smjelo biti svejedno.

Dvoboj desnice?

Handelsblatt je u subotu (21.12.) objavio poduži tekst pod naslovom "Predsjednički izbori u Hrvatskoj postaju dvoboj desnice". U tekstu se ta izjava, doduše, nešto relativizira formulacijom da oni "prijete postati dvoboj dvoje desnih kandidata". Ovaj ugledni njemački list tako u fokus stavlja "desnokonzervativnu aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović" i "nacionalističkog pop-muzičara Miroslava Škoru". Izazivača Škoru Handelsblatt opisuje kao "vrlo opasnog za aktualnu predsjednicu" iako navodi kako u anketama i bivši premijer Zoran Milanović iz redova socijaldemokrata prilično dobro stoji pa se očekuje izjednačena utrka. Njemački list citira u svom tekstu bivšeg austrijskog vicekancelara Erharda Buseka koji kaže: "Zemlja malo vuče na desno. Ali ja očekujem da će Grabar-Kitarović u drugom krugu pobijediti."

U tekstu dalje stoji kako bi takav scenarij bio "idealno rješenje za premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića" jer je on pod velikim pritiskom zbog činjenice da Hrvatska u idućoj godini po prvi put preuzima predsjedanje EU-om, a da su očekivanja Bruxellesa od najmlađe članice velika.

"Dosadašnja predsjednica Grabar-Kitarović je tijekom svog mandata polarizirala", piše Handelsblatt i konstatira kako ona "uvijek iznova provocira svojim samovoljnim akcijama".

Stručnjak za istočnu Europu (Raiffeisenbank International) Gunter Deuber smatra, a Handelsblatt prenosi, da bi Škoro mogao imati dobre izglede za pobjedu ako prođe u drugi krug, pozivajući se na takve primjere iz drugih europskih zemalja poput Ukrajine ili Slovenije.

Dalje se analizira značenje ishoda predsjedničkih za parlamentarne izbore. Tu Handelsblatt vidi kao ključan rezultat socijaldemokrata Milanovića. Milanovićeva pobjeda bi, glasi prognoza, mogla pogurati socijaldemokrate i izazvati politički obrat u zemlji.

Ovaj njemački list ukazuje i na to da predsjednik/-ica u Hrvatskoj doduše u prvom redu ima reprezentativnu ulogu, ali da "ipak ima veliki utjecaj u vanjskoj i obrambenoj politici".

Strah od Škore

SRF (Švicarska radio televizija) u tekstu o predsjedničkim izborima izražava bojazan da "Hrvatska ide prema desnom rubu" i bavi se prije svega Miroslavom Škorom ukazujući kako Škoro puni dvorane svojim šlagerima, a sada i predizbornim skupovima u kojima se obračunava s političkom elitom. "Škoro dijeli na njih - moćne - i nas - narod." Svi problemi koje on ističe - školstvo, zdravstveni sustav, iseljavanje, bogaćenje na državnim poduzećima, korupcija i dijeljenje radnih mjesta po stranačkoj pripadnosti - nesporni su i nitko ih u Hrvatskoj ne osporava, konstatira autor SRF-a, "ali napredniji dio stanovništva se boji da bi Škoro mogao krenuti autoritarnim putem radikalne desničarske politike." Kao argument koji opravdava tu bojazan se navodi potpora koju mu daje desničar, bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji planira formiranje novih snaga na desnom rubu političkog spektra "po uzoru na Orbanovu Mađarsku":

"Utjecajni nacionalistički i klerikalni krugovi podržavaju Škoru jer im se vladajući nacionalnokonzervativni HDZ previše pomaknuo u umjereni europski centar. Oni podržavaju Škoru kako bi naškodili HDZ-u i uzeli Kolindi Grabar-Kitarović glasove iz desnog tabora."

Šef dopisnika radijskog programa ARD-a i šef studija u Beču Clemens Verenkotte se, pak, u svom tekstu prije svega usredotočio na razloge zbog kojih je aktualna predsjednica tijekom predizborne kampanje izgubila pole-position koji je imala. Kao jedan od glavnih razloga autor vidi njezine verbalne gafove s kojima se osramotila poput onoga kada je govorila o svojoj (još nerođenoj) djeci koju je navodno 1998. vodila u Vukovar i nastupa u Osijeku.

Na internetskoj stranici tv-postaje arte Kolindu Grabar-Kitarović predstavljaju kao "majku nacije" koja često u svojim nastupima pretjeruje, ali čiji je glavni adut blizina narodu i autentičnost "malo kao kod Donalda Trumpa i Borisa Johnsona".