1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Tjera li Zapad Balkan u ruke Moskvi, Pekingu i Ankari?"

30. listopada 2019

EU ne nudi više uvjerljivu perspektivu proširenja balkanskoj regiji, pišu švicarske novine Neue Zürcher Zeitung. Time utjecaj Zapada slabi, a jača utjecaj nekih drugih zemalja.

Belgien EU-Beitrittsverhandlungen | Federica Mogherini und Johannes Hahn
Foto: picture-alliance/AP Photo/V. Mayo

Samo tjedan dana nakon što je Europska unija zbog francuskog veta odbila početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom o članstvu predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić je u Moskvi potpisala sporazum Srbije i ruske Euroazijske gospodarske unije o slobodnoj trgovini, piše Neue Zürcher Zeitung i analizira slabljenje utjecaja EU-a na Balkanu i jačanje utjecaja Rusije, Kine i Turske u toj regiji. Autor članka Volker Pabst konstatira da nema sumnje da su "EU i Zapad znatno izgubili povjerenje i mogućnost utjecaja na Balkanu" i da je time omogućen veći utjecaj Rusije, Kine i Turske.

Ove novine podsjećaju da je Rusija popularna prije svega među pravoslavcima i da se predstavlja kao "čuvar konzervativnih vrijednosti i protuteža dekadentnom Zapadu", da je Turska povezana s muslimanima, da Turkish Airlines ima bolje zrakoplovne veze s tom regijom nego i jedan drugi zračni prijevoznik, a i da su turske sapunice izuzetno popularne, dok Kina nastupa prije svega kao investitor. "Jačanje utjecaja ovih zemalja u sebi krije realne rizike za Balkan. Moskva se bori protiv jačanja zapadnog utjecaja u toj regiji, osobito utjecaja NATO-a. Rusija pritom izvrsno zna instrumentalizirati povijesne crte razdvajanja i latentnu nestabilnost u toj regiji." (...)

"Ankara u određenom smislu izvozi svoje poimanje pravne države i sve više zahtijeva pomoć u progonu njezinih protivnika vlade." (...)

Za jačanje suradnje s Turskom izjasnili su se početkom listopada čelnici Srbije i Bosne i Hercegovine na summitu u Beogradu Foto: Imago Images/Pixsell/S. Ilic

"Veliki projekti koje financira Kina, a dobivanje kojih je često povezano s korupcijom, imaju potencijal da potkopaju standarde pravne države." (..)

Ipak, NZZ ne smatra da su veliki izgledi da se balkanske zemlje okrenu Moskvi ili Ankari te napominje da obujam vanjske trgovine tih zemalja s Rusijom iznosi samo šest posto, dok je obujam trgovine s Europskom unijom 73,5 posto, da velika većina stanovništva teži zapadnom načinu života, što se vidi i po tomu što ljudi iz tih zemalja iseljavaju na Zapad, a ne u Rusiju, da je čak i u Srbiji tradicionalno sklonoj Rusiji 45 posto stanovništva za članstvo u Europskoj uniji, a samo 17 posto za članstvo u Euroazijskoj gospodarskoj uniji u kojoj dominira Rusija.

Ove novine napominju također da Moskva, Anakra i Peking ne djeluju složno nego slijede različite interese na Balkanu. "Ali, iako mu s Istoka ne prijeti ozbiljna konkurencija, Zapad gubi na Balkanu, a s njim i oni dijelovi tamošnjeg stanovništva koji bi svoje države htjeli modernizirati i demokratizirati. Jer, ubuduće će još teže biti unaprijediti vrijednosti kao što su pravna država, demokracija i liberalno tržišno gospodarstvo, a time i doprinijeti dugoročnoj stabilizaciji one europske regije koja je najviše opterećena konfliktima", upozorava Neue Zürcher Zeitung.

aj/NZZ

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi