Tako Tamara Skrozza, višestruko nagrađivana novinarka i urednica video programa Novinske agencije FoNet, opisuje stanje medijskih sloboda u Srbiji.

Ona je tijekom ljeta ove godine bila na meti tabloida bliskih vlastima, kada je njezina izjava o načinu na koji je trebalo provesti reforme nakon rušenja Slobodana Miloševića zloupotrijebljena u političke svrhe i predstavljena kao poziv na ubojstvo aktualnog predsjednika Aleksandra Vučića.

Između ostalog, ona je i tim povodom bila jedna od sudionica na panelu ovogodišnjeg „Brave New Media Foruma“ (BNMF), događaja koji je prošli tjedan u Beogradu okupio velik broj novinara, aktivista, stručnjaka iz područja medija i ljudskih prava. Oni su u okviru mnogobrojnih panela govorili o izazovima s kojima se suočavaju novinari i mediji diljem svijeta.

Zastrašivanje novinara je svakodnevica u Srbiji

Skrozza, ovogodišnja dobitnica prestižne nagrade za etiku i hrabrost „Dušan Bogavac“, za DW objašnjava da je Srbija „zatočenica autokratskog režima“, kojem je „jako stalo do toga kako će mediji izvještavati i zapravo želi ugušiti svaku trunku medijskih sloboda“.

Iako već desetljećima na svojoj koži osjeća posljedice etičkog bavljenja novinarstvom, kaže da su medijske slobode u Srbiji „trenutno nepostojeće“. Ističe da su medijski radnici svakodnevno u opasnosti, jer što god rekli u nekom trenutku može biti pogrešno protumačeno i zloupotrijebljeno protiv njih, što ih izravno dovodi u opasnost.

Na pitanje što je potrebno dalje učiniti kako bi se situacija poboljšala, kaže da je „jedino moguće preživjeti“.

„Promijeniti stvari u ovom političkom sustavu ne možemo, jer smo onemogućeni ekonomskim, sigurnosnim, pravnim i svim drugim mogućim pritiscima. Dokle god je ovaj režim ovakav kakav jest, nama nema normalnog života ni slobode“, napominje Skrozza.

Medijske slobode u Srbiji sve ograničenije

Izvještaji o stanju medijskih sloboda u svijetu, koje objavljuje nevladina organizacija „Reporteri bez granica" („Reporters without borders"), pokazuju da je sloboda medija u Srbiji iz godine u godinu sve ugroženija.

Iako s manjim odstupanjima, primjetno je da je od 2020. godine Srbija sve lošije rangirana u tim izvještajima. Za razliku od prošle godine kada je bila na 91. mjestu, 2024. godine bila je 98. od 180 zemalja koje su obuhvaćene monitoringom i svrstana je u grupu zemalja koje su u „teškoj situaciji“.

Pavol Szalai, šef odjela za Europsku uniju i Balkan „Reportera bez granica“, za DW ističe da je glavni problem medijskih sloboda u Srbiji nedostatak zakonodavstva i mjera koje štite novinare, napominjući da rješenja postoje ukoliko postoji politička volja za njihovu provedbu.

„Postoje dobri primjeri zakona i rješenja Europske komisije i Europske unije, koji se mogu odmah primijeniti ukoliko postoji politička volja. To je pritom i jedan od zahtjeva na putu pristupanja EU-u", kaže Szalai.

Kao još jedan od problema medijskih radnika u Srbiji ističe „snažno prisustvo ruske propagande“, ali i nekažnjavanje za teška djela ubojstva novinara, napominjući da su „potrebne sudske odluke koje će kazniti počinitelje i ubojice“, poput slučaja ubojstva novinara Slavka Ćuruvije 1999. godine.

Brave New Media Forum već osmu godinu zaredom, u okviru projekta „Mladi mediji“ („Young Media“), DW akademija organizira u suradnji s brojnim partnerima. Cilj programa je osnaživanje mladih medijskih radnika na putu ka stvaranju promjena u društvu, razmjenjivanje mišljenja i iskustava te slavljenje različitosti.

Događaju je prisustvovao i glavni direktor DW-a Peter Limburg, koji je govorio o poteškoćama s kojima se suočavaju novinari u Njemačkoj i načinima za suočavanje s njima.