1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Medijski problem broj jedan: financijska ovisnost

13. svibnja 2011

Europski analitičari se slažu: financijska ovisnost temeljni je problem medijskih kuća u jugoistočnoj Europi i ta je kriza razlog zbog kojeg im nedostaju medijska sloboda i politička kultura.

Slomljen olovka, simbol neslobode medija
Foto: BilderBox

Neovisna medijska organizacija za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču najveći problem vidi u položaju istraživačkih novinara. Suradnik ove organizacije Oliver Vujović smatra da istraživački novinari koji se, na primjer, svakodnevno bore protiv korupcije, preuzimaju ulogu i zadatke države koja bi trebala rješavati probleme od društvenog značaja. Vujović je zadovoljan pomakom kada je riječ o pružanju policijske zaštite istraživačkim novinarima u nužnim situacijama, međutim, najveći problem i dalje vidi u sudstvu. ”Policija reagira vrlo dobro, ona štiti novinare, međutim tu nastaje jedan drugi problem, a to su sudovi. Apsurdno je da policija privede jednu osobu, protiv nje skupi dokaze i onda nakon nekoliko mjeseci ili čak i godina kada počne sudski proces, ta ista osoba bude puštena na slobodu, iako postoje dokazi protiv nje.”

Ni u demokratskom svijetu medijske slobode se ne podrazumijevaju uvijek. Demonstracije protiv talijanskog premijera BerlusconijaFoto: AP

Europa nema rješenja

Vujović tvrdi da se mediji u zemljama jugoistočne Europe mogu uzeti kao pozitivan primjer kada je riječ o izvještavanju o nacionalnim manjinama. Međutim, istovremeno ocjenjuje da je pri izvještavanju o svim drugim grupacijama, kao što su vjerske ili seksualne, i dalje veoma izražen govor mržnje. Direktor Instituta za europsko medijsko pravo Alexander Scheuer tvrdi da i samo stanovništvo zemalja jugoistočne Europe sve više izražava svoje nezadovoljstvo zbog sadržaja medijskog izvještavanja. ”To što mediji postaju sve više bulevarski, nije toliko velik problem. Taj problem ne želim umanjivati, ali mnogo veći problem predstavlja to što sve više gledatelja, slušatelja i čitatelja postaju sve nesretniji zbog nacionalističkog izvještavanja i njegove jednostranosti.”

Mađarska preuzima predsjedanje EU-aFoto: AP

Scheuer smatra da bi rješenju ovog problema mogla doprinijeti Europska komisija koja dijelom financira određene medijske organizacije i programe. Međutim, ni predstavnici europskih institucija tu nemaju jedinstveno stajalište niti neko racionalno rješenje. Njemački zastupnica u Europskom parlamentu Petra Kammerevert to ovako objašnjava: ”Problem su Mađarska, Rumunjska, Bugarska - zemlje koje su već članice Europske unije i koje ne možemo sankcionirati za povredu temeljnih prava u području medijskih sloboda. S druge strane, imamo zemlje kandidate za članstvo u Europskoj uniji kojim postavljamo sve strožije uvijete da bi jednog dana postale dio naše zajednice. Na taj način stvaramo sve veći jaz između onih zemalja koje su već u članstvu i onih koje to žele postati. Bili smo možda malo naivni kada smo mislili da takvih situacija neće biti, međutim Mađarska nam je najsvježiji primjer kršenja medijskih sloboda.”

”Zapadni mediji” ne ispunjavaju obećanja

Suradnik medijske organizacije za jugoistočnu Europu Oliver Vujović smatra da ni zapadnoeuropske medijske korporacije, kao što su WAZ ili Bertelsman, koje su se kupovinom domaćih medijskih kuća pojavile na tržištu jugoistočne Europe, ne mogu doprinijeti većoj demokratizaciji medijske slike. Oni dolaze s velikim obećanjima da će ulagati u obrazovanje ili otvarati škole za novinare, međutim ništa od obećanog na kraju ne ostvare niti poštuju određene međunarodne standarde, komentira Vujović.

Autorica: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: Snježana Kobešćak