Pedesetogodišnji učitelj Ismail iz sela blizu Kaira ima samo lijepe uspomene na svoje hodočašće u Meku. „Iskustvo je, unatoč fizičkim naporima i odricanjima, bilo ugodno“, kaže on. „Osjećaj bliskosti s Bogom i duhovna iskustva potpuno su izbrisali umor.“

Višednevni hadžiluk (hadž) je jedan od pet stupova islama – svaki zdravi musliman bi ga trebao obaviti makar jednom u životu, ako to može sebi priuštiti. Vjernici dolaze iz cijelog svijeta u Saudijsku Arabiju – za mnoge je hadž prvo i možda jedino veliko putovanje u inozemstvo.

"I siromašni sve više sanjaju o odlasku u Meku"

Slično iskustvo dijeli i Egipćanin Ismail. On je zapazio da oni manje imućni ne žale ni truda ni novaca: „Siromašni sve više sanjaju o odlasku u Meku. Zato se odriču mnogih materijalnih stvari u svakodnevnom životu kako bi ostvarili ovaj duhovni san.“

A putovanje je sve samo ne jeftino. Troškovi hodočašća mogu se brzo popeti i na nekoliko tisuća eura. U Egiptu se putem ždrijeba odlučuje koji vjernici mogu putovati na sveta mjesta islama. Saudijska Arabija svake godine izdaje oko dva milijuna viza za strane hodočasnike.

Gužve brzo postaju opasne

Za Knuta Haasea hadž je prije svega matematički problem. Ovaj stručnjak za promet sa Sveučilišta u Hamburgu je po nalogu Saudijaca izračunao koliko vjernika može proći kroz različite postaje hodočašća bez stvaranja gužvi koje mogu postati opasne.

Kaže da su pomoću matematičkog modela uspjeli prikazati kako dobar protok ljudi može funkcionirati. „Ali stvarnost, naravno, izgleda drugačije. Jer, hodočasnici ne prate točno naše upute. Velika nada je da će barem koristiti puteve koje smo predvidjeli – to je od ključnog značaja.“

Masovna panika i vrućina već su odnijeli mnoge živote

„Jer, ako ne prate predviđene puteve, može doći do križanja i hodanja u suprotnim smjerovima, što je izuzetno rizično i može dovesti do nesreće – kao što smo vidjeli lani, ali i 2015. godine", objašnjava Haase. Tada je došlo do masovne panike – prema službenim podacima poginulo je više od 750 ljudi, dok procjene govore o znatno većem broju žrtava.

Prošle godine je tijekom hadža bilo mnogo mrtvih: prema saudijskim vlastima, više od 1.300 ljudi je preminulo zbog velikih vrućina od preko 50 stupnjeva Celzijevih u hladu.

Više tendi, drveća i spasilačkih timova

Kako se to ne bi ponovilo saudijska vlada je investirala. Ministar zadužen za hadž navodi: „Izgrađene su tende na površini od 170.000 četvornih metara, posađeno je 20.000 stabala, izgrađena je bolnica, osigurani su dodatni spasilački timovi i zdravstveni centri.“

Ovo bi trebalo pomoći da registrirani hodočasnici ostanu zdravi. Međutim, mnogo ljudi dolazi i bez službene vize. Stručnjak za promet Haase kaže da se njihov broj može precizno utvrditi pomoću kamera za brojanje.

„Obično dođe oko tri milijuna hodočasnika. To znači da imamo oko milijun neregistriranih hodočasnika, a to predstavlja ogroman problem.“

Za te ljude nema mjesta u sjeni ispod tendi i na drugim natkrivenim površinama, a ni stanice za snabdijevanje nisu predviđene za njih. Prije ovogodišnjeg hadža saudijske vlasti su oštro upozorile da se ne dolazi bez vize. U suprotnom, najavljeno je, slijede stroge kazne.

Mase ljudi mogu predstavljati sigurnosni problem, ali učitelj Ismail je u njima osjetio nešto drugo: sigurnost u islamskoj zajednici. „Dolaze ljudi iz raznih zemalja: Alžira, Libije, Sirije. Svi se pokušavaju upoznati. Čudno, ali nisam imao osjećaj da su mi ti ljudi strani.“