Avocado već godinama slovi kao „super food" a u posljednje vrijeme je ovu, donedavno egzotičnu voćku, otkrila i široka publika. Samo se za vrijeme najvećeg sportskog spektakla u SAD-u, Super Bowla, iz Meksika na sjever izveze 120.000 tona avokada koji je glavni sastojak za popularni umak guacamole bez kojeg je nezamisliva konzumacija čipsa, nachosa i sličnih grickalica. Od 2014. se količina uvezenog avokada učetverostručila.

Zato je avokado u zemlji porijekla sve rjeđi. Već odavno prodavači brze hrane svoje tacose serviraju s lažnim guacamolijem u kojem umjesto avokada glavnu ulogu igraju tikvice. Iako „lažni" guacamole bojom i okusom podsjeća na „pravi", meksički gurmani su očajni. „Ovo zaista boli", komentira internetska stranica Chilango nestašicu avokada. Gurmani se u međuvremenu snalaze različitim receptima ali ostaje činjenica da je avokado zbog drastičnog porasta cijena za meksičkog potrošača postao luksuz.

Loša berba, pojačana potražnja, špekulanti...

Krajem lipnja kilogram avokada je stajao oko 100 pesosa (pet dolara). Razlog je, kako za dnevnik Diario de Coahuila objašnjava poljoprivrednik Pedro Bucio, loša berba i pojačana potražnja iz SAD-a.

No ako se pita meksičkog ministra poljoprivrede, stvar nije tako jednostavna. Victor Villalobos krivi špekulante za manjak omiljenog masnjikavog voća. No brojke govore u prilog prvoj tezi: proizvodnja je ove godine pala za 1,2 posto dok je potražnja porasla za 7,6 posto. Avokado je kao „super food" doživio proteklih godina veliki porast popularnosti u zapadnim zemljama gdje mu se pripisuju svakojake moći: od snižavanja kolesterola, preko jačanja imunološkog sustava pa sve do sredstva za brže mršavljenje. Zanimljivo je da je uvoz avokada iz Meksika zbog nametnika do 1997. u SAD-u bio zabranjen. Danas četiri petine meksičkog avokada završi na stolu sjevernog susjeda. Samo prošle godine Meksiko je prodao avokada za 2,5 milijardi dolara - što je više nego od prodaje nafte.

Nijemci u isto vrijeme avokado uvoze iz Perua, Čilea, Španjolske i Izraela.

Zanimljivo i narko kartelima

Posao s avokadom je postao toliko unosan da se u međuvremenu u njega miješaju i ozloglašeni narko karteli. U meksičkoj saveznoj zemlji Michoacán, centru proizvodnje sintetičkih droga ali i uzgoja avokada, narko mafija od uzgajivača avokada već odavno ubire reket. U međuvremenu transporte avokada prate paravojne naoružane milicije.

Uz sve to dolazi još i porazni ekološki efekt uzgoje „zelenog zlata". Avokadu treba mnogo vode, što u vrijeme klimatskih promjena nije najpovoljnija činjenica. Zbog uzgoja avokada se ilegalno krče ogromne površine zaštićenih prašuma.

Povećanje svjetske potražnje za avokadom je poraslo do tolike mjere da je Meksiko, gdje se po glavi stanovnika konzumira godišnje sedam kg ovog voća, razmišljao i o uvozu jeftinijeg avokada.

Kao da se to nije dosta, u meksičku dramu oko avokada se umiješao i američki predsjednik Donald Trump koji je uzdrmao tržište prijetnjom uvođenja drastičnih carina u slučaju da Meksiko ne učini više protiv ilegalne migracije. Od carina se u posljednji trenutak odustalo a Meksikanci sada zbog toga moraju sve češće konzumirati lažni guacamole od tikvica.