1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Zdravlje

Mentalno zdravlje u doba korone

10. listopada 2020

Ove godine se Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u specifičnim okolnostima zbog korone. Psiholozi tvrde da je sve veći broj anksioznih i depresivnih osoba koje traže pomoć. A biti će ih nažalost i sve više.

Psihički problemi su drugi najčešći razlog bolovanja u Nemačkoj
Psihički problemi su drugi najčešći razlog bolovanja u NemačkojFoto: Fotolia/X n' Y hate Z

 1, 5, 44, 78, 139, 350, pa opet 34, 120….i tako svaki dan već više od osam mjeseci traje bombardiranje onog što je ostalo od zdravog razuma građana širom svijeta. Sve su ovo brojke koje zdravstvene ustanove u BiH priopćavaju svakodnevno, bez ikakvog konteksta, koji bi recimo objasnio zašto je bitno da javnost u tom trenutku zna za 211 djece koja su tog dana pozitivna na koronu, bez ikakvih simptoma.

Povećan broj

“Broj zaraženih raste pa nakon toga opada, epidemiološka situacija je svakim danom sve bolja, pa za nekoliko dana - naglo pogoršanje. Zatvaraju se ugostiteljski objekti zbog epidemioloških mjera pa se otvaraju uz ograničeno radno vrijeme, jer je virus valjda najopasniji nakon ponoći (op.a). Zatim zatvaranje škola s nekoliko zaraženih do otvaranja sa stotinama pozitivnih na virus korona”. 

Ovo je samo mali presjek onoga što građani, ne samo u BiH već i širom svijeta, slušaju svakog dana. Apsurdnost mjera u pojedinim slučajevima i slijepo praćenje situacije u pojedinim zemljama u borbi protiv Covida 19, dovelo je do drastičnog pogoršanja mentalnog stanja stanovništva. A tek smo na početku.

“Utjecaj pandemije na mentalno zdravlje je već evidentan. Povećan je broj slučajeva ljudi koji pate od anksioznosti i depresije ali i pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog stanja. Razlog su ograničenja, socijalna distanca među ljudima i sve mjere koje su bile ili jesu na snazi. A kao i nakon svake krizne situacije, očekujem da će taj porast biti još veći”, kaže nacionalni koordinator za mentalno zdravlje RS, psihijatar, Biljana Lakić.

Policijski sat u Banja Luci u ožujku - veliki stresFoto: DW/D. Maksimovic

Proteklih osam mjeseci stanovništvo izbjegava posjete liječnicima, osim u hitnim slučajevima, što je već dovelo do porasta broja oboljelih od bolesti srca i krvih žile te onkoloških bolesti. U istoj ravni ako ne i više, je i mentalno zdravlje s obzirom na to da se veliki broj ne miri s činjenicom da ima zdravstvenih problema, već stanje poput anksioznosti ili depresije, pripisuje prolaznom stanju s kojim se može nositi. Dijana iz Banjaluke nije bila tog mišljenja. Potražila je pomoć.

Egzistencijalna panika

“Dobila sam otkaz možda mjesec dana nakon početka ovoga s koronom. Nije mi to toliko teško palo na početku, koliko u trenutku kada sam počela razmišljati da imam novca za samojoš jednu stanarinu i da ne znam što da radim. Onda me počela hvatati panika, nisam spavala noćima. Zadnjih nekoliko mjeseci sam bolje jer idem na neku vrstu psihološke terapije. Međutim, čovjek se jednostavno ne može isključito od informacija kojima nas bombardiraju svakog dana”, kaže Dijana (pun identitet poznat redakciji).

S druge strane postoji strah od stigme u društvu- ako ste zaraženi ali i ako potražite psihološku pomoć, s obzirom na to da je to još tabu tema u odnosu na potrebe stanovništva na ovim prostorima.

Psiholog Sanja Radetić- Lovrić, kaže da je društvo psihologa stavilo na raspolaganje sve svoje resurse od početka pandemije. Otvorili su besplatnu telefonsku liniju a na početku su to bili pozivi koji su se odnosili generalno na paniku zbog pojave korone, a nakon toga zbog posljedica izolacije, stigme i neizvjesnosti.

“Imali smo jednu telefonsku liniju pa smo nedugo zatim otvorili i drugu, jer su se građani javljali i u noćnim satima i u danima vikenda. Danas imamo i pojedinačna i grupna savjetovanja u zavisnosti od specifičnosti problema. Ljudi su tom ponudom zadovoljni i da žele da im se stručna pomoć i dalje priža, kako bi mogli raditi na svom osobnom razvoju. To su hrabri ljudi koji su odlučili brinuti se o sebi. Oni žele iz ove situacije izaći jači i bolji”, objašnjava Radetić-Lovrić.

Ples, joga, molitva….

Zaključak psihologa je da su se u cijeloj ovoj situaciji najbolje ponašala djeca, koja su se prilagođavala svakoj promjeni, iako su opravdano bili zbunjeni različitim informacijama o stanju s epidemiološkom situacijom. S obzirom na to da će ovakva situacija potrajati, bitno je kažu stručnjaci, što možemo učiniti za sebe, odnosno kako se može ublažiti negativan utjecaj ovakvog stanja na mentalno zdravlje.

"Treba promovirati metode samopomoći."Foto: Colourbox

“Treba promovirati metode samopomoći. To su jednostavni savjeti poput uspostavljanja dnevnog ritma, kako odvojiti vrijeme za posao i odmor. Zatim jesti zdravo, imati kvalitetan san, svakodnevno upražnjavati tjelesnu aktivnost”, kaže psihijatrica Biljana Lakić, navodeći i kratkotrajne aktivnosti koje izazivaju zadovoljstvo. “Poput plesa, vježbi disanja, joge, molitve, zavisi što kome prija. Osim toga treba ograničiti vrijeme pred TV-ekranom i online, jer je pretjerano praćenje vijesti posebna opasnost utjecaja na mentalno zdravlje”. 

Oko 300 milijuna ljudi u svijetu pati od anksioznog poremećaja, a češći je kod žena. Dok se čekaju neki konkretni brojevi o stupnju utjecaja korone na metalno zdravlje u BiH ili regiji, možda bi prvi korak mogao biti upravo drugačiji način objavljivanja podataka o broju zaraženih, kojima se bez konteksta svakodnevno bombardira javnost, a koji nemaju nikakvu važnost, osim upravo negativnog utjecaja na mentalno zdravlje stanovništva.