Kada je 2009. Njemački savez sindikata slavio 60. godišnjicu, koncert u Berlinu držala je grčka diva Maria Farantouri. Bio je to Canto General – stihovi Pabla Nerude koje je uglazbio Mikis Theodorakis.

Pjevačica je poslije ushićeno ispričala da je kancelarka Angela Merkel, koja je sjedila u prvom redu, sve vrijeme koncerta pažljivo u programu čitala prepjev na njemački.

Kancelarka u nacističkoj uniformi

Na vrhuncu dužničke krize Merkel se morala još više baviti Grčkom. Kažu da je svakog dana čitala izbor iz grčkih medija koji su joj slali iz veleposlanstva u Ateni, kako bi shvatila raspoloženje u zemlji. Znala je da je tamo postala omražena, da su ju na plakatima prikazivali u nacističkoj uniformi.

„Predstavljena sam kao zla žena, to mi je teško palo", rekla je Merkel u jednoj diskusiji u Düsseldorfu prošlog mjeseca.

Tada je rekla da su joj najteži dani na dužnosti kancelarke bili upravo ti, kada je toliko očekivala i tražila od ljudi u Grčkoj. Dakle, ne ni izbjeglička kriza, ni pandemija, nego grčka dužnička kriza. „U toj situaciji je rasla nezaposlenost i ljudi su imali malo novaca jer su porezi povećani“, sjeća se Merkel.

Ako je imala toliko empatije za obične Grke, zašto je javno pozdravljala povećanja poreza?

Moguće objašnjenje leži u riječima koje je Merkel tih godina ponavljala kao mantru. Ako se progleda kroz prste Grčkoj, slično bi se moralo primijeniti i na Irsku, Portugal, Španjolsku i Cipar, koji su tada također imali ogromne financijske probleme. Te zemlje su brzo stale na noge, a Grčka je godinama ostala na naslovnim stranicama širom Europe.

Nakon toga su uslijedili val izbjeglica i napetosti između Atene i Ankare. Svaki put je kancelarka morala posredovati.

Pomaljanje dužničke krize

Prvi put je posjetila Grčku u ljeto 2007., dvije godine nakon što je postala kancelarka. Ni tada tema razgovora nije bila ugodna. Grčka mornarica je tvrdila da vojna podmornica proizvedena u Njemačkoj ima velike nedostatke i Grci ju nisu htjeli platiti. Atena je otezala i s potpisivanjem ugovora o nabavi šezdeset borbenih zrakoplova Eurofighter.

Tadašnji konzervativni premijer Kostas Karamanlis obećao je da će odluka biti donijeta 2009. godine. Ali, tada je već u Ateni vladao socijaldemokrat Giorgos Papandreou, a dužnička kriza se nazirala. Papandreou je morao priznati da deficit grčkog državnog proračuna nije šest nego više od petnaest posto BDP-a.

Grčka više nije mogla dobiti kredite na slobodnom tržištu novca. Potom su MMF, EU i Europska središnja banka napravili kreditni paket, prvi od ukupno tri.

Famozna Trojka je nametnula Ateni stroge mjere štednje kao uvjet za svjež novac. Tome su se opirali i Papandreou, ali i njegov konzervativni nasljednik Antonis Samaras.

Merkel je navodno iza zatvorenih vrata otvoreno govorila o mogućnosti izbacivanja Grčke iz eurozone. Ali, dok je njen ministar financija Wolfgang Schäuble na tom scenariju predano radio, Merkel je Grexit držala na stolu samo kao posljednju opciju. Od toga ju je na kraju lako odgovorio francuski predsjednik Francois Hollande.

Kasnije je Merkel rekla da je „imperativ učiniti sve kako bi Europa očuvala zajedništvo“.

„Prijateljski odnos" sa Tsiprasom

Nakon turbulentnih šest mjeseci na početku vladavine ljevičarske Syrize, premijer Alexis Tsipras je 2015. pristao na treći kreditni paket koji je također bio uvjetovan mjerama štednje. Narednih godina su se Bruxelles i Atena prepirali oko svake pojedinačne mjere. Ali, kako kažu u Berlinu, Tsipras je ispunjavao dogovoreno za razliku od svojih prethodnika. Merkel je govorila da s njim ima „prijateljski odnos".

U knjizi „Raspad moći“, novinar njemačkog lista Die Welt Robin Alexander opisuje kancelarkino obigravanje oko Tsiprasa kao „tipični manevar Angele Merkel“. „Tako je neutralizirala brojne kritičare“, piše autor.

Još u travnju 2012. je Tsipras kao oporbenjak prigovorio Merkel da dolazi u posjet Grčkoj kako bi „štitila korumpirani, štetočinski i podanički politički sustav". A u siječnju 2019. je taj isti Tsipras srdačno dočekao Merkel i rekao da ima visoko mišljenje o njoj. Cijenio je i njeno držanje u izbjegličkoj krizi.

Taj posjet kancelarke bio je i neka vrsta priznanja Grčkoj za okončanje višegodišnje svađe oko imena (Sjeverne) Makedonije. Tsipras je poslije ispričao da mu Merkel nije vjerovala kada joj je rekao da će riješiti taj spor.

Tokom tog posjeta je Merkel razgovarala i s vođom opozicije Kyriakosom Mitsotakisom. Njega nije uvjerila da podrži kompromis sa Skopljem, a nije mu zaboravila ni da je godinama u parlamentu glasao protiv svakog dogovora o mjerama štednje i paketu pomoći. Naravno, kad je Mitsokatis u ljeto 2019. dobio izbore, kancelarka je i s njim našla zajednički jezik.

Prošle godine je opet Merkel posredovala između Grčke i Turske kako bi spriječila vojni sukob u Egejskom moru. Ti odnosi bit će tema posjeta u četvrtak i petak (28. i 29. listopada). Bit će govora i o izbjeglicama i Cipru.

Merkel će, osim Mitsotakisa i predsjednice Katerine Sakellaropoulou, imati vremena i za grčku mladež s kojom će razgovarati u Goetheovom institutu u Ateni.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu