"Mišljenja smo da pregovore o tome ne možemo voditi tek na kraju", rekla je kancelarka Angela Merkel u izvješću vlade pred parlamentom. To je stav Berlina u raspravi o milijardama koje Velika Britanija duguje Europskoj uniji i koje bi trebala plaćati i nakon planiranog odlaska iz Unije 2019.

Njemačka kancelarka je izjavila kako postoje tri glavna cilja u pregovorima s Londonom koji doista mogu početi tek nakon parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji početkom lipnja. Prvi je zajamčiti prava građana Njemačke i drugih zemalja Europske unije u Velikoj Britaniji, a drugi bi bio da se spriječi šteta koju bi mogao pretrpjeti čitav EU. Kao treće, Angela Merkel smatra da to treba biti povod kako bi se ojačala suradnja između ostalih 27 članica.

Europska unija, tvrdi kancelarka pred zastupnicima Bundestaga, ima interesa da Velika Britanija bude snažna i perspektivna zemlja. Ali kao zemlja izvan Unije ne može imati ista prava kao i članica. Predsjednica CDU-a je dodala kako u Velikoj Britaniji "očito tu još postoje neke iluzije".

Merkel: "EU je tu složan"

Kancelarka je isto tako izvijestila kako postoji "velika sloga" među preostalih 27 zemalja članica o načinu i stavovima u pregovorima o napuštanju Velike Britanije. U to se osvjedočila u razgovorima proteklih tjedana: "Možemo poći od toga da će iz Europskog vijeća 27 zemalja doći jasna poruka zajedništva", rekla je Merkel. Ove subote će i formalno čelnici Europske unije odlučiti o smjernicama pregovora s Velikom Britanijom. One će biti i osnova za Europsku komisiju kojoj će koncem svibnja biti povjerena zadaća vođenja pregovora.

Njemačka kancelarka se u svom obraćanju Bundestagu osvrnula i na zbivanja u Turskoj. Još je jednom pozvala Ankaru da se pridržava "osnova pravne države", ali je opet i upozorila na opasnost da Turska okrene leđa Europi. "Konačan raskid Turske od Europe - ali i Europe od Turske ne bi bio niti u njemačkom, niti u europskom interesu", rekla je Merkel. "Mudro i jasno ćemo u krugu Europske unije razgovarati, koje točne posljedice bismo smatrali primjerenima u pojedinim trenucima." Turska se između ostalog mora izjasniti i o velikoj zabrinutosti što ju je izazvala provedba referenduma o promjenama Ustava u toj zemlji. Njemačka kancelarka je spomenula i sudbinu njemačko-turskog novinara Yücela: "To, da kažemo posve jasno, nije spojivo s pravnom državom kad neka izvršna vlast kao što je u ovom slučaju Turska, unaprijed donese osudu, što je posve jasno učinjeno u slučaju Deniza Yücela."

"Njemačka je glavni krivac za raspad EU-a"

Nakon kancelarkinog izvješća o radu vlade se povela i rasprava koju je otvorila čelnica oporbe iz stranke Ljevice, Sahra Wagenknecht. Ona je optužila kancelarku da njezina vlada zapravo vodi politiku koja je neprijateljska prema Europi: "Europskoj uniji prijeti opasnost da se raspadne", a Njemačka je tu glavni krivac. Tko želi zajedničku Europu, onda se ona ne smije svesti tek na "stroj za uništavanje socijalne pomoći". Čelnica Ljevice također smatra kako EU i u pregovorima s Velikom Britanijom sada želi dati zastrašujući primjer kako bi odvratio od takve pomisli i u drugim zemljama. Ali ova političarka upozorava da "tko misli da mora primijeniti mjere zastrašivanja kako bi osigurao zajedništvo Europe, taj je već odavno napustio ideju Europske unije".

Wagenknecht je također zatražila od vlade da prekine postupak ratifikacije europskog trgovinskog sporazuma s Kanadom CETA, ali i da Berlin zatraži promjene u Europskim sporazumima gdje se daje prioritet prometu kapitala kroz Uniju. Kada je riječ o Turskoj, oporbenoj političarki je i ova reakcija Njemačke previše blaga. Ako se ta zemlja očito pretvara u "islamističku diktaturu", onda je nemoguće da se još uopće vode pregovori o pristupu Turske Europskoj uniji, kaže ona.

dw(agencije)