Njemačka kancelarka Angela Merkel inače izbjegava ovakve izjave, ali na samom početku ovogodišnjeg 42. Svjetskog privrednog foruma ona je upozorila: Njemačku ne treba opterećivati prevelikim zahtijevima! Naime u posljednje vrijeme s različitih strana dolaze zahtijevi da se Njemačka još više angažira u borbi protiv europske dužničke krize i krize zajedničke valute eura. Ona, naglasila je Merkel, ne želi obećavati nešto što ne može izvršiti, jer "ukoliko Njemačka, u ime svih europskih zemalja nešto obeća, što u slučaju oštrog napada financijskog tržišta nije u stanju napraviti, tada Europa postaje vrlo ranjiva."

Njemačka se vlada trenutno nalazi pod velikim pritiskom da pristane na povećanje kriznog fonda za spašavanje Eura. Solidarnost među državama euro zone se na međunarodnoj razini mjeri količinom novca koje su one spremne angažirati jedna za drugu, naglasila je Merkel u Davosu. I mada je za fond za spas eura ESM planiran obim kreditne linije u iznosu od 500 milijardi eura, već sada se razmišlja o udvostručavanju ili čak utrostručavanju te sume. S govornice se Merkel zapitala: "Koliko dugo bi tako nešto bilo uvjerljivo?"

"Naše mogućnosti nisu neograničene"

Njemačka je spremna u okviru krize eura preuzeti svoj dio odgovornosti i kako financijskih tako i političkih obaveza. Ali "kod svih tih milijardi za pomoć i fondova za spas mi Nijemci moramo paziti da na kraju ne ostanemo bez snage, da se ne ispušemo, jer ni naše mogućnosti nisu beskonačne", naglasila je Merkel u izjavi europskim novinama.

Merkel u svom obraćanju sudionicima Svjetskog privrednog foruma nije skrivala ni razočaranje time što dosada nije uspio dogovor o globalnom uvođenju poreza na financijske transakcije kojim bi i banke trebale dati svoj udio u snošenju troškova krize. "To bi bio jak politički signal svim građanima", naglasila je Merkel.

Potrebne nove političke strukture

Merkel je rekla i da dosadašnje mjere koje su poduzete kako bi se rješila dužnička kriza još nisu dostatne. Ona međutim kaže da pored sve spremnosti europskih država na angažman, ta kriza ne može biti prevladana preko noći. Pokazuje se, međutim, da Europi još uvjek nedostaju odgovarajuće političke strukture - države moraju još više svojih ovlasti prenijeti na Europu.

Još prije službenog početka Foruma okupljenima se obratio poznati investitor i burzovni špekulant George Soros. On je oštro kritizirao Njemačku tvrdeći da ona zemljama u krizi nameće zadatke koje one nisu u stanju ispuniti te da ih time okreće protiv sebe. Sadažnji krizni menadžment Njemačke okreće zemlje sa periferije Europe protiv nje, tvrdi Soros.

Kritika kapitalizma i njegova obrana

U žarištu kritike na Svjetskom privrednom forumu u Davosu su ipak u prvom redu banke i financijski sustav. Kapitalizam 20. stoljeća nije vriše primjeren 21. stoljeću, smatra glavna tajnica Međunarodnog udruženja sindikata ITUC, Sharan Burrow. Ona je upozorila da su nejednakosti danas velike kao pred krizu 30-ih godina i da su širom svijeta stotine milijuna ljudi bez posla. Kapitalizam ne uspijeva proizvesti nova radna mjesta i ravnomjerno rasporeditit bogatstvo, tvrdi Burrow.

S druge strane u obranu kapitalizma je stao predsjednik upravnog odbora Bank of America, Brian Moynihan. On smatra da su banke već učinile mnogo kako bi smanjile mogućnost ekscesa na svjetskom tržištu, ali je istovremeno naglasio da su "usponi i padovi privrednih ciklusa sastavni dio strukture kapitalizma."

U radu Svjetskog privrednog foruma u Davosu će ove godine sudjelovati oko 2600 političara, znanstvenika i poduzetnika kao i predstavnici nevladinih organizacija. Ovogodišnji susret se odvija pod motom: "Velika transformacija - stvoriti nove modele".

Autori: H. Felten / N. El Moussaoui/ Z. Arbutina

Odg. ur.:Željka Telišman