"Vladi Srbije ne pomaže osporavanje presude jednog važnog međunarodnog suda". To je u razgovoru s premijerkom Srbije Anom Brnabić u utorak (20.11.) rekao predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudac Theodor Meron, navodi se u službenom priopćenju Mehanizma. On se trenutno nalazi u oproštajnoj posjeti regiji.

Tamo se dalje navodi da je Meron tokom susreta s Brnabić izrazio "neslaganje i razočaranje" u vezi s nedavnim intervjuom koji je premijerka Srbije dala DW-u, u kojem je rekla da u Srebrenici jest počinjen "užasan zločin", ali je osporila da se tu radilo o genocidu.

"Ne mislim da je bio genocid. Mislim da je bio užasan zločin, ali genocid je u suštini kada pobijete cijelu populaciju, žene, djecu, a to ovdje nije bio slučaj", rekla je Brnabić novinaru DW-a Timu Sebastianu.

Meron je zato srpsku predsjednicu vlade podsjetio da je presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju "jasno utvrđeno" da zločini u Srebrenici  iz 1995. godine predstavljaju "krivično djelo genocida". To je potvrđeno i u žalbenim presudama u predmetima Krstić i Tolimir, u kojima je Meron bio predsjedavajući sudac. Pravna tumačenja međunarodnih zločina  treba ostaviti međunarodnim krivičnim sudovima, smatra Meron.

Jasne sudske presude

Da je riječ o genocidu, ustanovljeno je u još četiri pravosnažne presude pred tribunalom u Haagu, kao i u prvostupanjskim presudama Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću. Otuda se nameće pitanje, može li premijer jedne zemlje negirati presude međunarodnih sudova i koje to posljedice može imati?

Izvršna direktorica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Izabela Kisić ocjenjuje da tako nešto ima posljedice prije svega za građane Srbije. "Kada imate zemlju u kojoj Vlada ne poštuje međunarodne pravne institucije, to znači da nema nikakve pravne sigurnosti za njene građane. Jedino suđenje optuženima za genocid, pred sudom u Srbiji, odlaže se već godinama uz besmislena proceduralna obrazloženja", navela je ona za DW.

Negiranje genocida je, dodaje Izabela Kisić, i etičko pitanje. "Premijerka pokazuje neljudski odnos prema žrtvama i onima koji su preživjeli taj užas. Opiranje da se taj zločin nazove genocidom znači njegovo negiranje".

Isti sastanak?

Na osnovi priopćenja Vlade Srbije u vezi s ovim sastankom stječe se utisak da je riječ o nekom drugom susretu srpske premijerke i Teodora Merona, jer ne smo da nema govora o Meronovoj reakciji na temu negiranja genocida, nego nije ni spomenuto da je jedna od tema razgovora bila Srebrenica.

Takvo priopćenje djelomice potvrđuje ocjene kako je genocid u Srbiji gotovo "zabranjena riječ". "Nju nećete čuti ni u Skupštini, ni u drugim državnim organima", rekao je nedavno beogradskom dnevnom listu "Blic" novinar  Nemanja Stjepanović.  Otuda ne čudi da su u službenom priopćenju Vlade Meronove riječi više-manje svedene na njegovu ocjenu kako je suradnja s Vladom Srbije "vrlo dobra ".

Vlada ignorira Haag

"Vlada stalno pokušava filtrirati poruke iz međunarodne zajednice, ali je sve očiglednije da EU više neće gledati kroz prste aktualnim vlastima. Događaji posljednja dva tjedna, u koje spadaju i interni izvještaj Europske komisije i spomenuti intervju¸ukazuju na to", ocjenjuje Izabela Kisić.

U internom dokumentu  Europske komisije, navedeno je da Srbija nije ostvarila dovoljno rezultata na ključnim područjima - u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija, ali i u vezi s procesuiranjem ratnih zločina.

Izabela Kisić ocjenjuje da je Vlada Srbije već prethodnih godina pokazala da ne poštuje Međunarodni krivični sud, a sada ni Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove. "Odbila je izručiti osobe optužene za zastrašivanje svjedoka, ne daje nikakve dosijee Haagu, niti je zainteresirana za bilo kakvu dokumentaciju iz Haga koja bi omogućila sudskim organima da na valjan način sude ratnim zločincima u Srbiji",  navodi Kisić.

U zatvoru, ali i na televiziji

Na podsjećanje novinara Tima Sebastiana da je 2004. godine predsjedavajući sudac tribunala u Haagu rekao da su snage bosanskih Srba izvršile genocid, jer je cilj bilo istrebljivanje 40.000 bosanskih muslimana iz Srebrenice, Ana Brnabić je u intervjuu DW-u odgovorila da je Srbija "isporučila osobu koja je optužena za taj ratni zločin, suđeno mu je i sada je u zatvoru", rekla je srpska premijerka.

Ratko Mladić jest u zatvoru, nakon što ga je Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju 2011. godine isporučila bivša Vlada Srbije, ali njega to nije spriječilo da se prije nekoliko dana telefonom direktno uključi u program Happy televizije, koja u Srbiji ima nacionalnu frekvenciju i to u emisiju u kojoj je nekoliko puta nazvan herojem.

To, iako je riječ o osobi koja je prvostepenom presudom proglašena krivom za genocid u Srebrenici, za progon Muslimana i Hrvata u BiH, i za teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom, ni na koji način nije osudio ni nezavisni Savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), ali ni Ministarstvo kulture i informiranja Vlade Srbije. 

Relativizacija zločina

A Vojislav Šešelj, koji je pred Mehanizmom pravosnažno proglašen krivim za progon, deportacije i druga nečovječna djela, i dalje je poslanik u Skupštini Srbije iako kao osuđenik po zakonu na tom mjestu više ne bi smio biti.  Osim toga, rekao je da je ponosan na "sve svoje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti".

Imajući sve to u vidu, djeluje opravdano i sasvim logično pitanje televizije N1 upućeno Teodoru Meronu poslije sastanka s premijerkom Srbije, je li on uistinu bio iznenađen riječima Ane Brnabić u intervjuu DW. To tim više što s obzirom na činjenicu da se u Srbiji objavljuju knjige i nekih od osuđenika za ratne zločine, ili se poslije odsluženja kazne dočekuju s državnim počastima?

"Ja sam protiv bilo kakvog oblika negiranja počinjenih zločina, a posebno genocida. Jasno sam to rekao premijerki, a kažem i Vama: Bez obzir je li to urađeno objavljivanjem knjiga ili objavljivanjem priopćenja za javnost ili na bilo koji drugi način, ali ja sam protiv svake forme u kojoj se izražava negacija počinjenih zločina, posebno genocida",  rekao je Teodor Meron za N1.