Kancelar Friedrich Merz (CDU) je u srijedu poslijepodne (25.3.) u Bundestagu imao samo nekoliko minuta za iznošenje vlastitih uvodnih napomena o aktualnoj situaciji. Na dnevnom redu je bio aktualni sat. Nakon kancelarovog uvoda zastupnici su imali po jednu minutu za postavljanje pitanja.

Merz je iskoristio priliku kako bi se očitovao o aktualnoj situaciji u ratu između SAD-a i Izraela s jedne te Irana s druge strane. On nije komentirao najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da je pronašao način za pregovore s Iranom. Ali je rekao da računa s tim da će zajedno s europskim partnerima pronaći put kako bi zajednički zagovarali što brži završetak eskalacije.

Europa će pri tome imati težinu samo ako i sama, a prije svega Njemačka, ponovno ojača, naglasio je Merz. I precizirao: „A biti snažan u ovim vremenima znači: imati prosperitetno gospodarstvo, osigurati radna mjesta i omogućiti otvaranje novih. I istodobno postati sposoban za obranu. Namjerno kažem: postati. Jer to više nismo.”

Merz o SAD-u i Izraelu: „Neke stvari nam nisu jasne”

Rat s Iranom igrao je veliku ulogu kod zastupničkih pitanja. Socijaldemokratska zastupnica Derya Türk-Nachbaur pitala je što Merz poduzima za okončanje rata.

On je odgovorio: „Pokušavamo učiniti sve kako bismo Sjedinjene Američke Države i Izrael potaknuli da sada potraže diplomatsko rješenje ovog rata. Neke stvari koje su izrečene nisu nam jasne u strateškoj dimenziji.” To se vjerojatno odnosi na američkog predsjednika, čiji ratni plan nije zagonetka samo za Merza.

Što se tiče cijena goriva, čiji je nagli rast posljedica tog sukoba, čelnicu zastupničkog kluba stranke Ljevica Heidi Reichinnek je zanimalo što vlada namjerava učiniti po tom pitanju. Merz je u svom odgovoru podsjetio da će Bundestag još ovoga tjedna usvojiti zakon koji će omogućiti bolji nadzor naftnih kompanija i njihovog formiranja cijena.

Kancelar se također pokazao otvorenim za izravna porezna rasterećenja građana. No bio je skeptičan što se tiče dodatnog poreza na dobit za tvrtke ili poreza na ekstraprofit, kakav je postojao nakon početka ruskog napadačkog rata na Ukrajinu 2022. godine.

Merz: „Značajan dio nasilja dolazi od doseljenika"

Atmosfera u Bundestagu se užarila oko jedne druge teme. Kada je Merz odgovarao na pitanje o svojim planovima kako se namjerava suprotstaviti rastućem seksualiziranom nasilju nad ženama, osobito na internetu, čulo se glasno negodovanje iz redova Ljevice.

Pozadina je slučaj njemačke glumice Collien Fernandes, koja je nedavno iznijela teške optužbe protiv svog bivšeg supruga, Nijemca. On je navodno pomoću umjetne inteligencije izradio lažne pornografske videozapise i fotografije svoje bivše supruge te ih objavio na internetu. Njegov odvjetnik odbacio je optužbe, ali postoji široka javna rasprava o temi seksualiziranog nasilja nad ženama.

Merz je rekao da vlada planira pooštravanje zakona. I dodao: „Imamo eksploziju nasilja u našem društvu, i to kako u analognom tako i u digitalnom prostoru.” Protiv toga se mora boriti cijelo društvo, rekao je šef njemačke vlade.

A potom je naglasio: „Onda moramo međusobno razgovarati i o uzrocima. Onda moramo govoriti i o tome odakle to nasilje dolazi. I onda moramo spomenuti da značajan dio tog nasilja dolazi iz skupina doseljenika u Saveznu Republiku Njemačku.”

O toj rečenici će se u Njemačkoj vjerojatno još raspravljati narednih dana.

Aktualni sat: Merkel ga je smatrala napornim

Ovo izravno ispitivanje njemačkog šefa vlade u parlamentu, Bundestagu, postoji od ljeta 2018. Na zahtjev SPD-a tadašnji koalicijski partneri, konzervativni CDU/CSU i socijaldemokrati, naveli su u svom koalicijskom sporazumu: „Želimo da se kancelarku tri puta godišnje može ispitivati u Njemačkom Bundestagu te da se ispitivanje vlade nanovo strukturira.”

Tadašnja kancelarka Angela Merkel (CDU) nevoljko je pristala na to. Ona je strahovala da bi takvo ispitivanje moglo više biti šou nego davanje informacija. Kao uzor za novu igru pitanja i odgovora zagovornici su navodili često živahne rasprave u britanskom Donjem domu s aktualnim premijerom.

Nije bilo pitanja o predsjednikovoj izjavi o Iranu

Za razliku od Merkel, čini se da Merzu ovaj format itekako odgovara. Što je možda bilo i zato jer se nije morao očitovati o nekim osjetljivim temama. Primjerice, o izjavi saveznog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera, danoj početkom tjedna, koji je rekao da je napad SAD-a i Izraela na Iran protivan međunarodnom pravu.

To je stajalište koje vlada još nije iznijela u tom obliku, iako su kritike vojnog djelovanja u Perzijskom zaljevu velike. Merz nije bio upitan o Steinmeierovim izjavama. Predsjednik u Njemačkoj ima reprezentativnu funkciju i nema značajnu političku vlast. To što se kancelar nije morao izjasniti o Steinmeieru poštedjelo ga je zauzimanja stava u pitanju međunarodnog prava.