Pismo njemačkog kancelara Friedricha Merza se već proširilo političkim Berlinom. U obraćanju predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Vijeća EU-a Antoniu Costi i Nikosu Christodoulisu, predsjedniku Cipra,  trenutačno predsjedavajuće članice EU-om, Merz se zalaže za davanje dinamike procesu proširenja Europske unije. U prvom redu u pismu se govori o Ukrajini i „pridruženom članstvu".

Kad je Ukrajina u pitanju radi se prije svega o utvrđivanju pozicije uoči pregovora o konačnom rješenju statusa ove zemlje u sjeni ruske agresije. Kancelar Merz (Kršćansko-demokratska unija, CDU) tu govori i o „sigurnosnim jamstvima" za Ukrajinu.

Bolji pristup bez punopravnog članstva

No na kraju svog pisma, koje je poslano još 18. svibnja, Merz govori i o potrebi „intenziviranja dinamike" proširenja i na zemlje zapadnog Balkana. U pismu, koje DW-u stoji na uvid, Merz govori o pristupu ekonomskom području EU-a za ove zemlje kao i o mogućnosti sudjelovanja u radu institucija i prije ulaska u punopravno članstvo.

„Zamisliv je primjerice povlašteni pristup unutarnjem tržištu i bliže veze s europskim institucijama u svakodnevnom procesu donošenja odluka, primjerice dodjeljivanjem statusa promatrača zemljama zapadnog Balkana u svim relevantnim institucijama EU-a te održavanjem zajedničkih sjednica Europske komisije ili Europskog parlamenta s predstavnicima zemalja zapadnog Balkana o pitanjima koja se izravno tiču te regije", stoji u Merzovom pismu upućenom nešto više od dva tjedna prije samita EU-a i zemalja zapadnog Balkana u crnogorskom Tivtu.

Iako Merzove ideje o „članstvu light" nisu nove - u sličnim oblicima su se pojavljivale i u prošlosti, posljednji put u zajedničkom istupu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i albanskog premijera Edija Rame u njemačkom dnevniku Frankfurter Allgemene Zeitung krajem veljače - reakcije na njegov istup su uglavnom pozitivne.

Uključiti Francusku i Poljsku

„Prije svega treba reći da inicijativa kancelara Merza počiva na spoznaji da ovdje postoji potreba za djelovanjem i to je dobro", rekao je u razgovoru za DW parlamentarni zastupnik stranke Zeleni Boris Mijatović. Član vanjskopolitičkog odbora i dobar poznavatelj prilika u regiji jugoistočne Europe smatra da je dobro da upravo iz Berlina dolazi inicijativa za pomicanje procesa proširenja na zemlje zapadnog Balkana.

On istodobno upozorava da bi bilo još bolje kada bi Merz i svoje najbliže i najvažnije EU-partnere Francusku i Poljsku uključio u ovu inicijativu.

Ideja njemačkog kancelara je naišla na dobar odjek i kod DW-ovih sugovornika u regiji. Jakov Devčić, voditelj ureda zaklade Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, također smatra kako je važan signal da je kancelar spreman unijeti novu dinamiku u proces proširenja. Devčić je ustvrdio kako „kreativni modeli postupne integracije mogu pomoći u prevladavanju zamrznutih procesa i postavljanju novih poticaja za reforme". „S geopolitičkog stajališta krajnje je vrijeme za djelovanje“, zaključio je voditelj ureda, njemačkim demokršćanima bliske, zaklade.

Ukrajina u prvom planu

Istodobno analitičari u Berlinu s kojima je DW razgovarao doduše pozdravljaju inicijativu iz Berlina ocjenjujući kako ona, s obzirom na činjenicu da dolazi iz samog kancelarskog ureda, ima posebnu težinu, no istodobno zaključuju kako je Merzov istup prije svega posljedica želje da se ubrza pristup rješavanju problema s Ukrajinom. Tako ispada da je spominjanje zapadnog Balkana sporedna točka.

„Naravno je dobro da Njemačka pokazuje inicijativu i proaktivnost, da je zainteresirana za neko novo modeliranje ovog članstva, međutim moramo biti svjesni da je to prvenstveno osmišljeno za Ukrajinu i u samom dokumentu koji Merz pokušava predložiti svojim europskim partnerima jasno je da je to inicijativa koja je namijenjena Ukrajini, da se nešto ubrza. I u dokumentu se jasno vidi da je zapadni Balkan tu u drugom planu“, rekao je za DW analitičar Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) Nikola Xaviereff.

Adi Čerimagić iz Europske inicijative za stabilnost (ESI) smatra da Merzovog istupa za alternativnim rješenjima, kada je u pitanju članstvo u EU-u, ne bi bilo bez pritiska iz Kijeva. „Ova inicijativa dolazi kao direktna posljedica pritiska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u kontekstu razgovora o mogućem mirovnom aranžmanu s Rusijom tražio ne samo jamstva za brzo članstvo Ukrajine u EU-u, nego i šire europske sigurnosne garancije koje Ukrajina trenutno ne može dobiti kroz NATO“, rekao je Ćerimagić u razgovoru za DW.

Ništa novog

On zaključuje da Merzov istup ne donosi ništa novog jer već i sad postoji izvjesna razna integracija zemalja zapadnog Balkana u EU strukture. „Inicijativa trenutno otvara više političkih, pravnih i praktičnih pitanja nego što daje odgovora. Čini se da i sam kancelar Merz to prepoznaje, a ta pitanja će vjerojatno postati dio širih rasprava među europskim čelnicima u narednim mjesecima, iako tema još uvijek formalno nije na dnevnom redu Europskog vijeća“, kaže Ćerimagić.

Daljnji problem je, kako kažu naši sugovornici, činjenica da je inicijativa o „članstvu light“ neatraktivna za članice koje su već daleko napredovale u pristupnom procesu, poput Crne Gore koje je već odbojno reagirala i na inicijativu Vučića i Rame.

„Crna Gora i Albanija jesu napredne i one ne žele biti zaključane u ovoj nekoj prostoriji prije punopravnog članstva, dok je za Srbiju i druge potencijalne članice to naravno super ponuda. Oni će biti sretni kad to pročitaju i protumačit će to kao nešto što je snažno, nešto jako dobro za njih, ali neće naravno biti otvoreni i reći kako oni još nisu spremni za to", kaže Xaviereff.

Mijatović smatra da je pozitivno što je Merz izričito spomenuo i Sjevernu Makedoniju što bi moglo utjecati na Bugarsku da odustane od svog blokirajućeg pristupa.

Sugovornici se slažu kako je korak njemačkog kancelara važan za EU perspektivu zemalja zapadnog Balkana ali da on sam po sebi nije čarobni štapić.

„Konkretno za zapadni Balkan prijedlog sadrži ohrabrujući jezik o tome da punopravno članstvo ostaje cilj i da proces proširenja treba ubrzati. Ali u stvarnosti, riječ je više o simboličnoj nadogradnji postojećeg pristupa nego o velikom strateškom zaokretu. Ne postoje konkretne obveze kada je riječ o Crnoj Gori ili drugim državama regije, niti postoji jasna naznaka da bi zemlje koje brzo provode reforme mogle brže napredovati“, zaključuje Ćerimagić.