Banja Koviljača i Mali Zvornik kraj Drine, mjesta su odakle brojne izbjeglice kreću na put ka Bosni i Hercegovini, posljednjoj točki prije ulaska u zemlje Europske unije kojima teže. Zbog ilegalnog prelaza riskiraju sve, prije svega živote, jer Drina može biti opasna. Pliva se noću da ih ne bi uhvatila granična policija Bosne i Hercegovine.

Policiji netko i promakne, ali oni koje policajci uhvate i vrate u Srbiju tvrde da to nekada zna biti vrlo nemilosrdno. Desetak mladića koji borave na napuštenoj željezničkoj postaji u Banji Koviljači, koji su do sada tri puta bili vraćani u Srbiju, ispričali su DW-u da je prelazak Drine za trojicu njihovih prijatelja završio kobno.

„Oni koji imaju novaca, idu organizirano čamcima. Mi nemamo novaca, moramo sami. Ali bosanska policija je strašna prema nama. Posljednji put su gurnuli trojicu u Drinu, a oni nisu znali plivati. Utopili su se. Mrtvi su", ispričali su tada.

Istu grupu migranata vrate i po 22 puta u toku jednog dana

Na pitanje je li to istina granična policija Bosne i Hercegovine je dala službeni odgovor redakciji DW-a u kojem ističe da se rukovodi konvencijama kojima se štite prava i slobode migranata te da ne vraća migrante, ali da ih odvraća od prelaska.

„Policijski službenici granične policije BiH ne obavljaju vraćanje migranata, što je u nadležnosti Službe za poslove sa strancima BiH, već primjenom odredbi Zakona o graničnoj kontroli odvraćaju migrante koji preko rijeke Drine pokušavaju prijeći iz Republike Srbije u BiH. Tokom odvraćanja nezakonitih migranata policijski službenici ne koriste silu, već upotrebom svjetlosnih i zvučnih signala na službenim vozilima i samom svojom nadležnošću na obali rijeke upozoravaju migrante na nezakonit prelazak državne granice", stoji u odgovoru Franke Vican, glasnogovornice granične policije BiH.

U općini Zvornik u Republici Srpskoj, koja je najbliža mjestu prelaska Drine, nadležni kažu malo drugačije. A za svoj odgovor su upotrijebili i podatke te iste granične policije.

„Podaci s terena kažu da je to broj između 20 i 50 migranata dnevno. Nedavno su iz Granične policije BiH izjavili da istu grupu migranata znaju vraćati i po 22 puta u toku jednog dana", kaže Danica Pelemiš-Subotić iz kabineta gradonačelnika Općine Zvornik koja se nalazi na teritoriju Republike Srpske.

Bili prisiljeni da preplivaju rijeku

Upravnik Centra za azil u Banji Koviljači Robert Lestmajster izjavio je za vrijeme našeg posjeta tom kampu kako je istina da su pronađena četiri mrtva tijela u Drini. „Dobivali smo informacije od granične policije (Srbije) da su prije nekih dva mjeseca, u razmaku od nekoliko dana, pronašli četiri tijela. Tko zna gdje je to bilo na kraju krajeva, i sad moguće je da se to tijelo zakačilo za granje uz obalu, pa ga je netko samo odgurnuo i onda ono otplovi do nas, do našeg poteza", rekao je Lestmajster. Također kaže da ljudi preko gazova prelaze kada je vodostaj nizak, a nekada i čamcem, ali da je granična policija BiH uvela znatno strože kontrole granica. „Bilo je slučajeva da po stotinu ljudi uhvati i vrati nazad. Doduše, isto tako i preko vode. Bez puno zadržavanja, administracije, samo kažu vrati se isto tako kao što si i prešao. Bar smo tako mi čuli“, kaže Lestmajster, upravnik centra za azil Banja Koviljača.

Nevladine organizacije za ljudska prava koje se brinu o izbjeglicama u BiH ne znaju sa sigurnošću jesu li se neki od migranata stvarno utopili u Drini. Ali su nam potvrdili slučajeve nasilnog vraćanja u Drinu. „Timovi DRC (Danish Refugee Council – Dansko veće za izbjeglice) zabilježili su 191 vraćanje s granice iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, u razdoblju od ožujka do listopada 2020. Svih 191 osoba u pokretu izvijestilo je da je vraćeno u Srbiju preko rijeke Drine. Od tog broja njih 25 smjelo je koristiti čamce, a 166 ih je bilo prisiljeno preplivati rijeku. Tokom prisilnog prelaska rijeke u obzir nisu uzete sposobnosti plivanja, fizičko stanje ljudi, starost, trenutni vremenski i uvjeti u rijeci ili bilo koje drugo relevantno stanje koje bi moglo utjecati na prelazak rijeke. Osobe u pokretu su tvrdile da su među njima bile i osobe koje ne znaju plivati, osobe sa zdravstvenim tegobama i starije osobe", navela je ova organizacija na upit Deutsche Wellea.

„Samo mi nemojte lomiti noge!"

Dok bh. policija nerado govori o svojim postupcima prema izbjeglicama i migrantima u toj zemlji, o kršenju ljudskih prava i konvencija, nedavno je optužila policiju u Srbiji da svoje granice ne čuva uopće. A ministar unutarnjih poslova Unsko-Sanskog kantona Nermin Kljajić nedavno je za DW rekao da su nailazili na migrante vraćene s hrvatske granice koji su bili maltretirani, bez osobnih stvari, čak bez odjeće. Potvrdila nam je to i organizacija DRC koja izvještava o kršenju ljudskih prava, o tzv. „push backovima" – prisilnim vraćanjima migranata nazad, kao i konkretno o nasilju sigurnosnih snaga na granicama BiH prema izbjeglicama i migrantima. DRC navodi da se ti ljudi suočavaju s „nasilnim i ponižavajućim tretmanom, kao i uništavanjem ili krađom osobnih stvari".

Tokom našeg nedavnog posjeta kampu Miral na drugom kraju BiH, u Velikoj Kladuši, na samoj granici s Hrvatskom, gotovo da nije bilo migranta s kojim smo popričali, a da nam se nije požalio na nasilje hrvatske policije. Zulkar Nain iz Pakistana nam je tako ispričao kako zna da je prelazak te granice ilegalan i da je u redu ako ga se vrati nazad u slučaju da ga uhvate. „Ali samo mi nemojte lomiti noge", poručio je ovaj 31-godišnji migrant govoreći o svojim iskustvima s hrvatskom graničnom policijom.