Početkom 2019. godine Služba za poslove sa strancima (SPS) je u Sarajevu i Bihaću stavila pod nadzor šestoricu „migranata“ iz Afganistana koji „predstavljaju prijetnju po javni poredak i sigurnost u BiH". Petorica se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, a jedan je osumnjičen i za krijumčarenje ljudi i organizirani kriminal. Inspektori SPS-a su spomenute osobe locirali na osnovu pojačanih mjera kontrole te suradnje i razmjene informacija s domaćim i međunarodnim agencijama, prvenstveno kroz razmjenu biometrijskih podataka.

„Kada je riječ o spomenutim osobama, SPS u suradnji s partnerskim agencijama provodi postupak potvrđivanja identiteta kao i utvrđivanja drugih činjenica neophodnih za udaljenje istih s teritorije BiH, na osnovu prethodno izrečenih mjera protjerivanja. Sada provodimo operativne radnje kako bi utvrdili rute kretanja osoba koje smo stavili pod nadzor, datum njihovog ulaska u BiH i njihove kontaktne točke u ovoj zemlji“, kaže direktor SPS-a Slobodan Ujić.

„Neophodna suradnja na svim razinama vlasti"

Lociranjem i stavljanjem pod nadzor osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, potvrđene su tvrdnje pojedinih dužnosnika da bi među desecima tisuća migranata koji se preko BiH žele domoći Europske unije (EU) mogli biti i oni koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju za BiH i EU. Slobodan Ujić zato naglašava značaj suradnje s drugim službama u BiH na svim razinama vlasti. „Suradnja mora biti stalna, kako sa sigurnosnim agencijama i domaćim institucijama na razini države, entiteta i kantona, tako i s partnerskim organizacijama iz cijelog svijeta koje sigurno imaju bolje sustave i baze podataka od naših. Uvijek postoji mogućnost da se na 'balkanskoj ruti' nađu i osobe koje su sklona terorističkim aktivnostima i koje su do sada bile umiješane u terorističke radnje“, kaže Ujić.

U BiH se i ranije raspravljalo o izazovima migrantske krize i potencijalnim sigurnosnim prijetnjama, podsjeća profesor na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije Armin Kržalić. On ističe da su stručnjaci, poučeni iskustvima Hrvatske i EU iz 2016. godine, dali određene preporuke nadležnim institucijama u BiH. „Preporučili smo jačanje kontrole istočne granice BiH, a od Granične policije i SPS-a tražili smo uspostavu posebnog odjela za identifikaciju i intervju sa svakom osobom koja ulazi u BiH, što je mukotrpan posao, ali i jedini način da dobijemo profile osoba koje ulaze u našu zemlju. To je proaktivni pristup sigurnosnih snaga i on kod ovakvih sigurnosnih izazova mora biti prisutan. Osobe za koje se ustanovi da imaju neprimjerne reakcije, trebaju biti stavljene pod nadzor i kontrolu sigurnosnih snaga“, kaže profesor Kržalić za Deutsche Welle.

 „Suzbiti sigurnosne prijetnje, ali izbjeći stereotipe"

Kako migranti na putu do BiH prolaze kroz različite kanale krijumčarskih grupa, tako bi sigurnosne agencije kroz intervjue s migrantima mogle dobiti korisne informacije za suzbijanje krijumčarenja ljudi i drugih oblika organiziranog kriminala. „Proaktivni pristup SPS-a kada je na području Bihaća i Sarajeva locirala ovakve migrante govori da su ovi slučajevi mogući, ali da se uz ozbiljan pristup mogu staviti pod kontrolu. Međutim, kao što je važno da sigurnosne agencije imaju proaktivan rad po pitanju identificiranja i praćenja ovakvih osoba, važno je da u javnosti imamo odgovoran pristup informiranja. U informiranju je važno izbjeći stereotipe prema migrantima, predrasude, manipulaciju, dehumanizaciju, pa i neznanje i preuveličavanje“, kaže profesor Kržalić.

On napominje da rješavanje sigurnosnih i humanitarnih pitanja migranata nije moguće izražavanjem neprijateljstva prema njima. „Migranti nisu sigurnosna prijetnja, a ako su prijetnja, mogu biti prijetnja prvenstveno po javni red i mir, po kriminal niskog intenziteta. Naravno, uvijek postoji mogućnost da se neko infiltrira i da pod etiketom migranta-izbjeglice ostvaruje svoje zamišljenje ciljeve, ali to nisu migranti, to je samo okvir u kojem neko može tako djelovati“, ističe Kržalić.

BiH treba dodatnu financijsku i tehničku pomoć

Naš sugovornik naglašava značaj suradnje nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija čiji su operativni kapaciteti u značajnoj mjeri  usmjereni na sprečavanje i otkrivanje kriminaliteta iz ovog područja. „Zbog vremena koje nam dolazi i sve većeg prisustva migranata u Grčkoj, BiH je hitno potrebna dodatna tehnička, materijalna i financijska pomoć za uspostavu i funkcioniranje smještajnih kapaciteta, osiguranje potreba migranata te sredstva za jačanje kapaciteta u sektoru migracija i azila“, napominje profesor Kržalić.

U međuvremenu je priopćeno da će kapaciteti i spremnost SPS-a za suprotstavljanje sigurnosnim izazovima i prijetnjama nelegalnih migracija biti osnažene dobivanjem međunarodne donacije za biometrijsku opremu koju Služba očekuje do kraja ožujka, a koristit će se za efikasnije otkrivanje osoba koje se dovode u vezu s terorizmom.

Neophodna pojačana kontrola istočne granice BiH

Kretanje migranata u zemljama regije analizira i Operativni stožer za pitanja migracija BiH.  Iz štaba je najavljeno da će biti povećan broj policajaca za nadzor istočne granice prema Srbiji i Crnoj Gori, dok će za bolju kontrolu i nadzor granice biti nabavljeni dronovi, termovizijske kamere i druga oprema.

Prema operativnim podacima o broju migranata koji se nalaze u Grčkoj i analizi njihovog kretanja prema zemljama zapadne Europe, zaključeno je da BiH može očekivati sličnu situaciju kao u prošloj godini kada je u ovu zemlju ilegalno ušlo oko 24.000 migranata. Trenutno se u BiH nalazi oko 4.000 migranata smještenih u šest prihvatnih centara.