Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić naglašava da unatoč znatnom povećanju broja migranata "stanje nije alarmantno" te da "vlasti BiH još uvijek kontroliraju proces". U tom smislu, kako je naglasio, Akcijski plan, izrađen još prije nekoliko godina, na početku krize, još uvijek neće biti aktiviran.

Obraćajući se medijima u Sarajevu, Mektić je ipak u srijedu (14.3.) upozorio na nedovoljno razumijevanje državnih struktura BiH-a, pozivajući ih da reagiraju u financijskom smislu, budući da državne sigurnosne strukture treba pojačati. "Samo u Graničnoj policiji imamo petinu nepopunjenih radnih mjesta. Nedostaje nam oko 500 ljudi na zaštiti granica pa trenutno iscrpljujemo ljude koji te granice štite", rekao je Mektić.

Problem je, naglašava, što su ilegalni prelasci bili intenzivniji na južnim granicama, oko Trebinja, dok se u posljednje vrijeme sve više takvih prelazaka bilježi na istočnim granicama, kod Višegrada.

Prema podacima Granične policije BiH, u razdoblju od 1. siječnja do 11. ožujka ove godine "u pokušaju ili neposredno nakon ilegalnog prelaska državne granice otkriveno je 639 državljana zemalja visokog migracijskog rizika, što je značajno povećanje u odnosu na isti period 2017. godine". Pored toga, kako se navodi u službenom izvještaju, "661 osoba je spriječena da uđe u BiH na način da su odustali od pokušaja prelaska granice zbog angažiranja policijskih službenika na samoj graničnoj liniji s Crnom Gorom i Srbijom".

Najviše prelazaka kod Trebinja

Najveći broj ilegalnih migranata, kako se navodi, otkriven je na području Trebinja, Višegrada, Zvornika, Bratunca, Gacka, Velike Kladuše, Bijeljine, Bihaća te u manjem broju na području Brčkog, Foče, Posušja, Čapljine i Gruda”. U strukturi migranata najviše je Sirijaca, potom Pakistanaca, Libijaca, Afganistanaca, Palestinaca te u manjem broju građana Alžira, Maroka, Iraka, Turske, Tunisa.

Naglašavajući da granična policija BiH ima odgovornost štititi oko 1.000 km vanjske granice EU-a, ministar Mektić pozvao je i države Zapadnog Balkana da se ovakvi problemi zajednički rješavaju. Zamjerio je što se "ne gleda na sporazum o readmisiji", već da je "migrante najlakše prebaciti komšiji ili susjedu". S tim u vezi, Mektić je najavio kako će tražiti monitoring, ali i aktivno sudjelovanje Granične policije EU-a - Frontexa, na granicama BiH-a.

Problem je prepoznao i UN-ov Ured visokog povjerenika za izbjeglice (UNHCR), s kojim su bh. vlasti, prvenstveno Ministarstvo sigurnosti, u stalnom kontaktu i koordinaciji. U UNHCR-u se također slažu s ministrom Mektićem da se još uvijek ne može govoriti o krizi. "Svakako se radi o jednom ozbiljnom izazovu, prvenstveno za institucije vlasti BiH, ali izazovu koji je, po našem mišljenju, još uvijek pregledan i savladiv ", kaže za Deutsche Welle Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a za Jugoistočnu Europu..

BiH odavno dio Balkanske rute

Nidžara Ahmetašević, sarajevska novinarka i aktivistkinja, u posljednje tri godine je kao volonterka organizacije "Are You Syrious" (AYS) obišla ono što se naziva Balkanska ruta. Nedvojbeno je, kako kaže Ahmetašević za Deutsche Welle, "da je BiH već odavno dio Balkanske rute, samo što su ljudi ovuda prolazili u mnogo manjem broju nego kroz, recimo, Srbiju ili neke druge zemlje".

"Mnogo je veći broj ljudi počeo stizati u BiH negdje od studenog prošle godine. Većina tih ljudi su se odlučili na rutu preko BiH u trenutku kada je Hrvatska dovela svoju Graničnu policiju na tu razinu da koriste brutalno nasilje protiv ljudi koji pokušavaju preći u EU", kaže Ahmetašević dodajući kako je vrhunac bila smrt 6-godišnje djevojčice Madine Hussinay, koju je usmrtio vlak nakon što je nju i njezinu obitelj hrvatska policija prisilila da se vrate u Srbiju, iz koje su ilegalno prešli granicu.

"U tom trenutku mislim da je većina ljudi shvatila da više ne mogu prelaziti tako iz Srbije u Hrvatsku i ruta se počela pomicati prema BiH, pa dolazi puno više ljudi", smatra Ahmetašević. Naglašava da je jako teško precizno reći koliko je u BiH migranata danas. "Jedan od razloga je što razne agencije koje imaju veze sa svim što se događa na različite načine evidentiraju one koji dolaze. Netko ih evidentira kao tražitelje azila, netko kao ilegalne doseljenike - što je potpuno pogrešno i daje vrlo negativan kontekst, netko kao izbjeglice, dakle na razne načine različiti nivoi i različite međunarodne i domaće agencije vode evidenciju o tim ljudima i zato je jako teško doći do pravog broja."

Ipak, govoreći iz vlastitog iskustva i direktnog kontakta s migrantima, ljudima koji traže pomoć, kaže kako se u posljednjih mjesec dana njihov broj povećava: "Mi smo, kao grupa volontera, u kontaktu s više od 300 ljudi, a ima ih još najmanje dvostruko više." U svemu ističe veliku pomoć građana, običnih ljudi, od kojih su neki otvorili i vrata vlastitih domova kako bi pomogli ljudima u nevolji, sličnoj onoj kroz koju su i sami prolazili prije nešto više od 20 godina.

Nemjerljiva pomoć građana

"U proteklih mjesec-dva kontaktirali su nas građani koji su pomagali migrantima koji su bukvalno noćili na ulicama", kaže Hajrudin Solak iz Pomozi.ba za Deutsche Welle. Građani su im priskočili u pomoć, ali nisu se sami mogli brinuti o njima, tako da su kontaktiraliovu humanitarnu organizaciju kako bi pomogla migrantima s hranom, odjećom i drugim potrepštinama.

Pretpostavlja se da će bolji vremenski uvjeti vjerovatno pogodovati i većem priljevu migranata u BiH. Neven Crvenković, glasnogovornik UNHCR-a kaže da migranstku krizu aktivno prati već 3-4 godine i da je naučio kako "je vrlo nezahvalno špekulirati ili biti prognozer".

"Na žalost, kada sagledamo cijelu situaciju na Srednjem istoku i svim državama iz kojih ljudi bježe, teško je pretpostaviti da će doći do smanjenja krize u dogledno vrijeme", zaključuje Crvenković.

Ministar Dragan Mektić tvrdi da se većina migranata "99,9 posto neće zadržati u BiH", već namjerava doći do zemalja Zapadne Europe. Ni Nidžara Ahmetašević ne želi špekulirati.

"Idem tamo gdje ću biti sretan"

"Kao volonterka koja ovo radi već tri godine, nešto sam naučila - da ne pitam ljude kamo će dalje... Mislim da su toliko umorni i iscrpljeni, da su tako puno stvari proživjeli na putu, tako da pitati ih i tražiti od njih da vam kažu bilo kakav plan u svom životu nije u redu. Mislim da većina njih to niti ne zna", kaže Nidžara.

Ipak, prepričava riječi jednog 18-godišnjeg Sirijca, koji već duže vrijeme putuje sam. "Kada sam ga pitala gdje je krenuo, gdje želi doći, rekao mi je: 'Idem tamo gdje ću biti sretan'. Ako je BiH zemlja koja će mu omogućiti da bude sretan, on će i ostati ovdje. Međutim, ja nisam sigurna da BiH, ovakva kakva jest, čini sretnim ikoga od nas koji živimo ovdje."

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje