Prva sjednica Vlade premijera Zorana Milanovića trebala bi se, prema najavama, održati 3. siječnja u znak sjećanja na pobjedu SDP-a 2000. pod vodstvom pokojnog predsjednika SDP-a Ivice Račana, kojemu je Milanović – kako je kazao u izbornoj noći – posvetio pobjedu na ovim parlamentarnim izborima.

Zoran Milanović na Pantovčak, sjedište Predsjednika Republike, donio je dokaz da je Kukuriku-koalicija osvojila natpolovičnu većinu u Saboru, odnosno 80 zastupničkih mandata. „U srijedu ću uručiti mandat izbornom pobjedniku i time ulazimo u period kada se nastavlja normalan politički život u Republici Hrvatskoj“, izjavio je predsjednik Ivo Josipović, nakon što je dobio službene i konačne izborne rezultate od predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Branka Hrvatina.

Koaliranje se (nekima) isplatilo

Cijela se procedura formiranja nove vlasti u Hrvatskoj odužila zbog nekoliko prigovora na izborni postupak, koji ionako ne bi utjecali na konačne rezultate. A oni pokazuju, kako je već primijetio politolog Boško Picula sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, da se Kukuriku-koaliciji, iako su četiri stranke koalicije dobile manji broj glasova nego na izborima 2007., isplatilo koaliranje s obzirom da nije bilo tzv. propalih glasova. Za razliku od njih, HDZ-u se koalicija s Demokratskim centrom i listom splitskog gradonačelnika Željka Keruma nije isplatila jer bi samostalnim izlaskom osvojili veći broj mandata. Gubljenje parlamentarnog statusa HSLS-a, devedesetih godina druge stranke po snazi u Hrvatskoj te HSP-a, koji je zbog razjedinjenosti platio ceh, prilika je za njihovo samo-preispitivanje. Baš kao i tek jedan mandat HSS-a, najstarije hrvatske političke stranke.

U sedmi saziv Sabora ulaze Hrvatski laburisti, koji su zaigrali na kartu zaštite radnika te s jednakim brojem mandata kao i oni, HDSSB, stranka čiji je počasni predsjednik Branimir Glavaš u bosansko-hercegovačkom zatvoru zbog presude za ratni zločin. Takvim Saborom, u kojem je još nekoliko zastupnika i osam predstavnika nacionalnih manjina, predsjedavat će SDP-ovac Boris Šprem. Tri potpredsjednička mjesta pripadaju Kukuriku-koaliciji, jedno HDZ-u, a o petom se moraju dogovoriti preostale stranke i pojedinci.

Krv, znoj i suze

Sigurno je, dakle, da novi premijer Zoran Milanović u Saboru, neće imati problema s potporom, iako HDZ najavljuje kako će im „rad u Saboru pretvoriti u pakao“, odnosno žestoku kritiku. Gori pakao Vladu čeka u rješavanju gospodarske stagnacije, privlačenja inozemnog kapitala, očuvanja kreditnog rejtinga, smanjenja nezaposlenosti, rezanja nelikvidnosti. A tome sigurno neće pripomoći ni procjena Svjetske banke kako će Hrvatska u 2012. godini imati BDP manji za jedan posto. Osobito jer prema prognozama analitičara, npr. Željka Lovrinčevića, rashode valja smanjiti za oko 1,5 do 2 posto BDP-a. Milanoviću bi u tom poslu najviše trebali pomoći potpredsjednici Vlade zaduženi za gospodarstvo – HNS-ovac Radimir Čačić i SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić te ministar financija Slavko Linić. Ništa manje posla nije ni pred ministrom prometa i veza Zlatkom Komadinom, graditeljstva Ivanom Vrdoljakom, energetike Zvonkom Mršićem, malog i srednjeg poduzetništva Gordanom Marasom, poljoprivrede Tomislavom Jakovinom.

Sindikat policije najavio je kako će za božićne blagdane, kada u Hrvatsku dolazi najviše građana iz inozemstva, održati bijeli štrajk ako im se ne isplate tzv. božićnice u cijelosti. Isto traže i drugi državni službenici i namještenici te zaposleni u javnim službama, pa će takvi i brojni drugi zahtjevi dočekati potpredsjednicu Vlade zaduženu za socijalna i društvena pitanja Milanku Opačić, ministra rada i mirovina Miranda Mrsića, zdravstva Rajka Ostojića, znanosti i obrazovanja Željka Jovanovića, ali i branitelja Predraga Freda Matića.

Uz te „paklene resore“ u Vladi bi trebali sjediti i ministar obrane Ante Kotromanović, policije Ranko Ostojić, turizma IDS-ovac Veljko Ostojić, pravosuđa Orsat Miljenić, kulture Andrea Zlatar, uprave Arsen Bauk, diplomacije Vesna Pusić. Sve bi njih trebao koordinirati potpredsjednik Vlade Neven Mimica, zadužen za unutarnju i vanjsku politiku te europske poslove.

Kriva poruka

Mjesto u Vladi, kako je izjavio srbijanskim medijima, očekuje i čelnik SDSS-a Milorad Pupovac. Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek ističe kako bi davanje mjesta predstavniku srpske zajednice u Vladi, pa i bez portfelja, bilo slanje krive poruke. „Sretna je okolnost što Kukuriku koalicija s obzirom na većinu u Saboru nije prinuđena na političke trgovine, kakve je morao raditi Ivo Sanader, pa smatram kako treba odvojiti političku odgovornost Vlade od pozitivne diskriminacije nacionalnih manjina, npr. zakonom propisanih mjesta u lokalnoj i državnoj upravi“, pojasnio je Zakošek.

I Zakošek, kao i ostali analitičari, smatra da će vjerodostojnost i efikasnost Milanovićeve Vlade ovisiti o tome jesu li spremni složno djelovati te hoće li prihvatiti dijalog sa svim sastavnicama društva. „Osluhnu li prijedloge civilnog društva i poduzetnika, koji su sročili cijeli niz mjera te nađu li odgovor za prioritetne poteze kako bi se smanjili troškovi Državnog proračuna, Vlada može očekivati punu podršku građana“, zaključuje Zakošek. Opća je ocjena, inače, kako građani nisu euforični kao nakon izbora 2000. i pobjede Račanove koalicije, valjda svjesni kako se ni tada nije, baš kao se ni sada neće puno toga promijeniti.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković