Nakon dvogodišnjeg zatišja, pirotehničari su ponovno na nogama. Na prošlotjednom prosvjedu pred Banskim dvorima pirotehničari i zaposlenici Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) koji čiste Hrvatsku od mina zaostalih iz prošlog rata, usprotivili su se odluci vlade koja zbog smanjenja broja državnih agencija ukida pravnu osobnost HCR-a. Vlada planira od 1. siječnja sljedeće godine HCR pripojiti Ministarstvu unutrašnjih poslova, no pirotehničari i zaposlenici HCR-a upozoravaju da bi to moglo potpuno zaustaviti razminiranje.

Sindikalni povjerenik Hrvatskog sindikata humanitarnog razminiranja Mario Barjaktarić objašnjava za DW kako ovdje nije riječ o pukoj prijetnji, nego očekivanoj posljedici ove "nepromišljene" i "pogrešne" odluke Banskih dvora. Prema njegovim riječima, ukidanje pravne osobnosti HCR-a izravno bi ugrozilo povlačenje sredstava iz fondova EU, s obzirom na to da bi bilo kakve institucionalne i organizacijske promjene usred programskog razdoblja imale iznimno negativan utjecaj na provedbu već dogovorenih projekata.

HCR je iznimno uspješan u privlačenju europskog novca za razminiranje. HCR-u je dosad iz različitih programa europskih fondova povukao 144 milijuna eura za razminiranje, a samo ove godine od ukupnog iznosa utrošenog za razminiranje iz europskih fondova dolazi čak 62 posto. Drugim riječima, Hrvatska i kada je riječ o poslovima čišćenja Hrvatske od mina zaostalih iz prošlog rata vitalno ovisi o europskom novcu. Odluka o pripajanju HCR-a samom ministarstvu, uvjerava Barjaktarić, povlačenje europskog novca sigurno će usporiti, a možda i potpuno zaustaviti. 

Jedina članica EU koja ima minska polja

Hrvatska je jedina članica EU koja ima minski sumnjiva područja. Problem mina i minski sumnjivih površina još uvijek opterećuje osam hrvatskih županija, odnosno 56 gradova i općina koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima iz rata. Od završetka rata u minskim incidentima stradalo je 595 osoba, od čega 203 smrtno. Tek prošla, 2017. godina je bila prva bez minskih žrtava u Hrvatskoj. Najviše minski sumnjivih površina nalazi se u Ličko-senjskoj, čak 128 km2, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji, oko 17 km2. Od županija koje su bile poprište ratnog djelovanja od mina su očišćene samo Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija, dok u ostalima - osim Ličko-senjske i Požeško-slavonske u toj su skupini još Karlovačka, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija - više od 12 tisuća oznaka i dalje upozorava na opasnost od mina. 

Trenutačno - s obzirom na to da se površina danomice smanjuje - riječ je o 369 kvadratnih kilometara minski sumnjivih površina. Pretpostavlja se da se na toj površini nalazi više od 30 tisuća mina i neeksplodiranih granata, osobito u područjima intenzivnih borbenih djelovanja. Jedno od takvih područja je i Barjaktarićev Osijek na čijem području zaostale mine, osobito s baranjske strane Drave, ozbiljno ugrožavaju razvoj turizma, jedne od najbrže rastućih gospodarskih grana na istoku Hrvatske. 

Hrvatska uzor i u regiji

Kako pirotehničari odgovaraju na primjedbe da se iz godine u godinu za razminiranje troši sve više novca? Makar se čisti sve manje prostora i pronalazi sve manje mina, a čuju se i optužbe da se neka područja ponovno miniraju nakon što ih se razminiralo kako se povratnici ne bi mogli vratiti.

"To nije točno", izričit je naš sugovornik, koji ima veliko iskustvo i radi u ovom sustavu od samih početaka devedesetih godina. Barjaktarić uvjerava da dosadašnji sustav funkcionalan i dobro postavljen, što ilustrira činjenicom da je Hrvatska regionalni lider kada je riječ o protuminskom djelovanju. "Hrvatska je stekla ugled u međunarodnim organizacijama koje se bave razminiranjem, ponajprije UN-u i UNHCR-u", podvlači Barjaktarić. Baš zahvaljujući HCR-u i njegovom znanju, u Hrvatskoj razvijena i nova industrijska grana - proizvodnja strojeva za razminiranje i zaštitne opreme za pirotehničare na poslovima civilnog razminiranja.

"Hrvatska će biti prva zemlja u svijetu koja će krovnu organizaciju za razminiranje, HCR, koja je sve to omogućila, ukinuti i uzeti joj pravnu osobnost", razočaran je Barjaktarić. On se ne protivi ukidanju i transformaciji HCR-a, ali sredinom sljedećeg desetljeća kad će posao razminiranja Hrvatske biti pri kraju. Predsjednik Sindikata protuminskog djelovanja Željko Tkalčević poručio je na Markovu trgu da će za nekoliko godina, kada proces razminiranja bude dovršen i većina pirotehničara imati uvjete za mirovinu.

Sindikalci Barjaktarić i Tkalčević poslali su uoči prošlotjednog prosvjeda na sve relevantne državne adrese "Argumente za nastavak provođenja nacionalnog programa razminiranja u provedbi HCR-a u svojstvu pravne osobe s javnim ovlastima", u kojima i sami predlažu transformaciju HCR-a, ali za nekoliko godina. HCR bi se, po mišljenju sindikalaca, tada mogao transformirati u centar izvrsnosti i samostalnu profitabilnu pravnu osobu koja bi prodavala stečeno znanje na globalnom tržištu. Uzoru im je Švedska ili Belgija koje imaju takve centre, a definitivno imaju manje praktičnog iskustva od hrvatskih stručnjaka.

 

Hrvatska bez mina tek oko 2026.

Barjaktarić upozorava kako će ukidanje samostalnosti HCR-a dovesti u pitanje i poštivanje međunarodnih konvencija koje obvezuju Hrvatsku. Riječ je o Otavskoj konvenciji, jednoj od najvažnijih humanitarno-sigurnosnih konvencija koja sve zemlje potpisnice obvezuje na uništenje zaliha protupješačkih mina i čišćenje minskih polja u roku od 10 godina, uz mogućnost produljenja tog roka. Tom je konvencijom Hrvatska bila obvezana očistiti zemlju od mina do kraja sljedeće godine, a s obzirom na to da to očito neće biti moguće, Hrvatska je nedavno zatražila produljenje tog roka do 2026. godine.

"Realno je da do tog roka ovaj posao bude dovršen. Podnoseći zahtjev za produljenjem roka obvezali smo se da ćemo minski sumnjivo područje smanjivati za 50 km2 godišnje, što je vrlo ambiciozan i zahtjevan posao. Bilo kakav poremećaj tog plana doveo bi do ugrožavanja i neispunjenja preuzetih obveza, što nikome nije u interesu. Međutim, zahtjev za produljenjem roka za dovršetak razminiranja u ime Hrvatske pripremio je HCR, koji je prema zakonu i zadužen za njegovu provedbu. Ukidanje HCR-a zahtijevalo bi podnošenje novih amandmana na tek ratificirani zahtjev za produljenje roka, što bi ostavilo loš dojam o Hrvatskoj u međunarodnim institucijama i ugrozilo ispunjenje plana na koji smo se sami obvezali. Zato od hrvatske vlade očekujemo da razmotri ove argumente i još jednom dobro promisli o svojoj odluci, koja nije dobra za pirotehničare, ali ni za dovršetak razminiranja Hrvatske. Dakle, ni za građane Hrvatske", zaključuje Barjaktarić.