Skoro tri tjedna nakon napada Rusije na Ukrajinu su se u Bruxellesu sastali ministri financija EU. Europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni je izjavio kako "trebamo snažni, zajednički odgovor", ali zapravo još se ne može reći niti kako glasi pitanje i koji će biti razmjeri problema izazvani i ratom i sankcijama protiv Rusije.

Jedino je jasno kako se EU neće moći vratiti politici umjerenog zaduživanja država kako je bilo planirano nakon okončanja pandemije. Već i te mjere potpore su dovele do toga da su državni dugovi već narasli do skoro 100% BDP-a čitavog niza zemalja, što je već povijesna razina, a u njoj još nisu iskazane posljedice rata.

"Svi ćemo platiti cijenu"

Predsjednik skupine zemalja eura, Paschal Donohoe pretpostavlja kako će se cijena rata "osjetiti posvuda u Europi". Naravno, to se ne može usporediti s patnjama ljudi u Ukrajini, a to je i izazov koji se može savladati: "Mi smo zapravo u ovu novu krizu ušli prilično snažni". Jer gospodarstvo se počelo brzo oporavljati nakon mjera zbog korone, a to je trebalo i sanirati dugove u koje su se države upustili.

No nakon napada Rusije na Ukrajinu ta računica više ne vrijedi. Cijene rastu pa tako se stvara i inflacija. Neke države su se upustile i u dodatne troškove kako bi ublažile porast cijena energenata i zbrinule izbjeglice, sažima povjerenik Gentiloni. "Mi moramo u ovim nesigurnim vremenima biti spremi našu politiku voditi koordinirao i fleksibilno. To zapravo znači: moramo se stalno prilagođavati."

Gospodarski rast "moguć", ali malo vjerojatan

U ovom trenutku se nitko ne usuđuje uopće dati neku ozbiljnu prognozu gospodarskog rasta: njemački ministar financija Lindner još uvijek vjeruje kako je rast "moguć", ali i Europska središnja banka prije polazi od pretpostavke stagnacije povezane s inflacijom. No Gentiloni kaže kako će se EK tek u svibnju odvažiti na neku procjenu.

Među ministrima financija se postavilo i pitanje potpore građanima kako bi se ublažio porast cijena energenata. Tu je i njemački ministar financija za "brzu, ciljanu i vremenski ograničenu" pomoć i gospodarstvu i građanima, ali naglasak je na "vremenski ograničenu". Jer to je golemo opterećenje za državne blagajne i to se jednostavno ne može trajno podupirati.

I nafte i plina - ima

Cijene energenata su počele rasti već prije izbijanja rata, a sad na njih utječe i očekivanja da će one biti još veće. No stvarne nestašice fosilnih goriva nema i teško da će je biti: ne samo jer Rusija nije jedini izvor, nego zato jer niti ona, niti Europska unija nisu spremne prekinuti tu trgovinu.

No to je ministre financija navelo na pitanje, kako da se ubuduće formiraju cijene energenata. U pravilu je cijena električne energije povezana s cijenom plina, ali to se sad čini neodrživim. A kad je riječ o posljedicama rata i embarga, Francuska i Italija su se založile za formiranje još jednog, sad fonda za koje bi zajednički jamčile i sve članice Unije u volumenu od 750 milijardi eura za ublažavanje posljedica ovog rata i zaoštravanja odnosa s Rusijom.

Još jednom: ne

O tome je bilo riječi i na sastanku na vrhu prošlog tjedna u Versaillesu, a već i tamo je uvjerljiva većina predsjednika država i vlada odbila taj prijedlog. Još uvijek je na stolu fond za sanaciju štete uzrokovane pandemijom, a za ostalo treba biti dovoljan i redovan proračun EU. Jedino oko čega su se mogli složiti jest stvaranje "novog investicijskog modela" i za zaštitu klime i za veće izdatke za obranu.

Tu i Donohoe govori o "novim idejama" kako da se plate veći izdaci za obranu, a povjerenik za gospodarstvo Gentiloni je tek mogao konstatirati kako "neće biti povratka na stara pravila".

Europa se mijenja

Jer kako je izračunao Jean Pisani-Ferry iz briselskog instituta Bruegel, članice Unije će ove godine morati negdje naći 50 milijardi eura kako bi ublažili porast cijena i energenata i živežnih namirnica. Onda procjenjuje da će 75 milijardi eura koštati stvoriti alternativu energentima iz Rusije, a misli da će oko 30 milijardi koštati pomoć izbjeglicama i humanitarna pomoć Ukrajini. A tek onda još dolazi i 20 milijardi eura za veće izdatke vojsci.

Utoliko on smatra kako se EU može "oprostiti od nade" kako će se oporaviti nakon pandemije korone. "Dugoročno, tu se za EU radi o promjeni čitavog političkog sustava, politike proračuna, makroekonomskih ciljeva i regulacije tržišta. A povrh svega toga će se promijeniti i promjena zadaća koje su imale same članice i Unija", misli ovaj ekonomist.