Nekoliko ministara vanjskih poslova država članica Europske unije očekivalo je povlačenje američkog predsjednika Joea Bidena iz izborne utrke, dok su se drugi tome samo nadali. Taj Bidenov korak bi možda ponovo mogao povećati šanse da se spriječi drugi mandat republikanskog tvrdolinijaša Donalda Trumpa u SAD-u, ocjenjuju europski diplomati u Bruxellesu.

Tamo su se na svom redovitom sastanku okupili 27 ministrica i ministara vanjskih poslova. No samo se šefica belgijske diplomacije Hadja Lahbib otvoreno izjasnila o toj novoj situaciji: "Povlačenje Bidena ne znači pobjedu Trumpa. Želim, možda, Kamali Harris sve najbolje, koja će sada preuzeti vodstvo demokrata. Ona je žena, jaka žena." Belgijska ministrica je u lipnju izgubila izbore i uskoro će napustiti dužnost.

Europa čeka

Ostali ministri slijedili su primjer njemačke vlade, koja se izrazila suzdržano. Kamala Harris najprije mora biti nominirana kao predsjednička kandidatkinja demokrata, a onda će riječ imati američki birači, rekla je glasnogovornica vlade u Berlinu.

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell rekao je da nije zadatak Europske unije govoriti Amerikancima što trebaju raditi. Samo je rekao kako je jasno da ima "velikih posljedica za nas" tko će biti u Bijeloj kući. Borrell i većina drugih ministara vanjskih poslova radije bi kao predsjednika vidjeli demokratskog kandidata nego destruktivnog proruskog Donalda Trumpa.

Inače, vodeći političari iz cijele Europe zahvalili su 81-godišnjem Joeu Bidenu na angažmanu, vodstvu i njegovoj "dostojanstvenoj odluci" da se povuče. Tako je španjolski premijer Pedro Sanchez u poruci na platformi X napisao: "Velika gesta velikog predsjednika koji se uvijek borio za demokraciju i slobodu."

"Zahvaljujući njemu transatlantska suradnja je tijesna, NATO je snažan i SAD nam je dobar i pouzdan partner", pohvalio je njemački kancelar Olaf Scholz svog "prijatelja Joea Bidena". Mnogi od tih pozitivnih komentara skoro podsjećaju na nekrolog.

Mađarska i dalje pruža otpor

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je poruku iz Kijeva i zahvalio Bidenu na njegovoj "nepokolebljivoj podršci Ukrajini". Ta podrška, kao i ona nadstranačka u Kongresu, i dalje su presudni, rekao je Zelenski. Samo jedan šef vlade članice EU-a vidi Ukrajinu i Bidenovu podršku njezinoj obrani od ruske agresije potpuno drugačije: mađarski premijer Viktor Orban, koji trenutno predsjeda i Vijeću Europske unije.

Orban smatra da američka politika prema Rusiji i Ukrajini potiče i produžuje rat. "Ne razumijem zašto sam jedini premijer iz EU-a koji se zalaže za mir", rekao je prošli tjedan na samitu Europske političke zajednice (EPG) u Blenheim Palaceu u Velikoj Britaniji.

Orban i njegov ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, iako bi kao predsjedatelji Vijeća trebali posredovati u nalaženju kompromisa, teško optužuju ostale europske države. Misija mira koju je Mađarska sama osmislila, prema navodima mađarskog predsjedništva Vijeća, trebala bi se nastaviti. Orban je u sklopu te misije putovao u Kijev, Moskvu, Peking i na Floridu. U Mar-a-Lagu na Floridi je demonstrirao veliko jedinstvo i podršku predsjedničkom kandidatu Donaldu Trumpu. To je trn u oku većini zemalja EU-a. Samo je slovački ministar unutarnjih poslova rekao u Budimpešti da njegova zemlja podržava mirovnu misiju mađarskih susjeda.

"Zašto Orban nije otišao i u Sjevernu Koreju?" - pitao je luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel u šali. U Sjevernoj Koreji vlada proruski diktator Kim Jong Un. Njega je Donald Trump više puta susreo.

Baerbock: Egocentrične aktivnosti zbunjuju

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock oštro je kritizirala mađarsko predsjedništvo Vijeća EU-a u Bruxellesu na sastanku ministara: "Nije čudno da su egocentrične aktivnosti posljednjih dana izazvale veliku iritaciju i zbunjenost i u drugim dijelovima svijeta." Mađarska govori samo u svoje ime, ne u ime EU-a, rekla je njemačka ministrica i naglasila da u ime Unije jedino može govoriti njezin visoki predstavnik Josep Borrell.

Borrell je prošlog tjedna u Bruxellesu ljutito kritizirao izjave mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartoa pred Vijećem sigurnosti UN-a u New Yorku. Mađarski političar je, prema Borrellu, ostavio dojam da Europska unija želi rat u Ukrajini. "To je potpuno neprihvatljivo!" - rekao je Borrell.

Szijjarto je u New Yorku izjavio kako je "ne samo neprihvatljivo, već i skandalozno da se zemlja (Mađarska) koja se zalaže za diplomatsko rješenje, izolira i stigmatizira."

Mađarska u sukobu s Ukrajinom

Mađarski ministar vanjskih poslova odmah je na ministarskom sastanku započeo novi sukob. On je optužio Ukrajinu, koju je napala Rusija, da sprječava isporuke ruske naftne tvrtke "Lukoil" Mađarskoj. Ukrajina to negira.

Mađarska sada traži od Europske komisije pokretanje službenog postupka protiv Ukrajine. Komisija ima tri dana za odgovor, rekao je Szijjarto u Bruxellesu. Kao sredstvo pritiska spomenuo je isporuke električne energije iz EU-a u Ukrajinu. Ukrajina hitno treba tu struju koja prolazi kroz mađarske visokonaponske mreže. Na kraju krajeva, Rusija je do sada uništila 70 posto ukrajinskih elektrana, rekao je visoki predstavnik EU-a Borrell. Samo se Slovačka pridružila mađarskom zahtjevu.

Bez problema je prošlo produženje EU-ovih sankcija protiv agresora Rusije za još šest mjeseci. Nijedna zemlja, pa ni Mađarska, nije uložila veto na tu odluku. Međutim, Budimpešta i dalje blokira isplatu 6,2 milijardi eura za naoružanje Ukrajine iz posebnog EU-ovog fonda.

Nema bojkota mađarskog predsjedništva

Unatoč svim problemima s Mađarskom i njezinom neuobičajenom interpretacijom predsjedanja Vijeću EU-a, preostalih 26 zemalja nisu uspjele dogovoriti zajedničke korake u vezi s tim. Tako neće biti službenog bojkota neformalnih ministarskih sastanaka u Mađarskoj. Članicama je prepušteno da same odluče kako će reagirati. Na sastanak Vijeća ministara unutarnjih poslova, primjerice, nije došla njemačka ministrica, ali jest njezin austrijski kolega. I Luksemburg će nastaviti slati ministre na sastanke u Mađarsku.

Visoki predstavnik EU-a Josep Borrell samo je odlučio da se neformalni sastanak ministara vanjskih poslova i obrane krajem kolovoza neće održati u Budimpešti, već u Bruxellesu. "To je samo simbol", priznao je Josep Borrell, "ali nešto smo morali učiniti."

Luksemburški ministar vanjskih poslova Xavier Bettel nazvao je raspravu o mjestima sastanaka "besmislicom". Na kraju će se ionako morati sastati, dodao je i naglasio da bi otvorena, oštra riječ Mađarima iza zatvorenih vrata bila učinkovitija.

Za razliku od država članica, Europska komisija je već prošlog tjedna odlučila da neće slati europske povjerenike u Mađarsku. Bit će to neka vrsta štrajka, odnosno usporavanja procesa u kojima će sudjelovati samo predstavnici na razini službenika.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.