Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Njemačko društvo za prehranu su jednoznačni: preporučuju da se alkohol uopće ne pije. Oni tvrde da ne postoji bezopasna količina alkohola.

Vjerovanje da umjerena konzumacija alkohola može biti dobra za zdravlje i zaštititi od bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili dijabetesa tipa 2 dugo se držalo, čak i među nekim znanstvenicima. No Tim Stockwell, bivši direktor Kanadskog instituta za istraživanje konzumacije supstanci na Sveučilištu Victoria, tvrdi da je razlog takvim tvrdnjama prije svega u načinu na koji su ta istraživanja provedena.

Raširen alkoholizam u Njemačkoj

Više od 1,4 milijuna ljudi u Njemačkoj nalazi se na medicinskom liječenju zbog ovisnosti o alkoholu. To proizlazi iz analize Instituta za istraživanje zdravstvenog sustava osiguravajuće kuće Barmer. U analizi su korišteni podaci osiguranika zdravstvenog osiguranja Barmer koji su tijekom 2023. godine dobili potvrđenu dijagnozu „Psihički i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom". Ovi podaci su ekstrapolirani na ukupnu populaciju, što čini studiju reprezentativnom.

Ukupan broj oboljelih bio je 2023. godine nešto niži u odnosu na prethodnu godinu (1,5 milijuna). Osobe koje nisu dobile dijagnozu nisu uključene u istraživanje. „Stvarni broj pogođenih ljudi vjerojatno je znatno veći", izjavio je predsjednik uprave Barmera Christoph Straub. „Vrijeme je da se ovoj temi posveti veća pozornost u zdravstvenoj prevenciji."

Prema podacima, više od dvije trećine oboljelih činili su muškarci. Najviše pogođena skupina bili su ljudi u dobi od 55 do 64 godine. U toj dobnoj skupini 2023. godine dijagnosticirana je ovisnost o alkoholu kod oko 293.000 muškaraca i 114.000 žena.

Nejednake grupe

Već kod mladih postoji razlika između grupa koje umjereno konzumiraju alkohol i onih koje ga uopće ne piju, što se tiče njihovih životnih uvjeta. To su Tim Stockwell i njegovi kolege utvrdili u usporednoj studiji.

Na primjer, mlade punoljetne osobe koje dnevno popiju čašu vina ili piva prosječno imaju veća primanja, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i bolje obrazovanje. Sve su to faktori koji ionako doprinose općem zdravlju.

Osobe koje su u boljoj zdravstvenoj formi i povremeno piju alkohol nisu zdravije zbog te konzumacije, već unatoč njoj. Čašica alkohola koju ponekad konzumiraju nije razlog njihove bolje zdravstvene slike.

Zavaravajući rezultati kod starijih osoba

Kod starijih osoba rezultati istraživanja često još više zavaravaju. Naime, osobe s kroničnim bolestima često potpuno odustaju od alkohola. U skupinu apstinenata često su uključivani i ljudi koji su upravo zbog prethodne prekomjerne konzumacije alkohola postali bolesni i sada više ne piju.

Na prvi pogled, čini se da su umjereni konzumenti alkohola zdraviji zahvaljujući povremenom ispijanju vina ili šampanjca, ali prava istina leži u njihovom odsustvu osnovnih bolesti, a ne u alkoholu.

Znanstvene pogreške

Tim Stockwell navodi da znanstvenici često ne uzimaju u obzir takozvane ometajuće faktore u svojim istraživanjima. Razlog je što ih nije jednostavno izolirati iz rezultata. „Mislim da se ovdje gotovo uvijek radi o nenamjernim pogreškama. Međutim, vjerujem da postoji i element gdje znanstvenici prave takve pogreške, a onda su zadovoljni rezultatima", kaže Stockwell.

Osim toga i mediji pokazuju velik interes za takve rezultate. Uz to, neki znanstvenici dobivaju financijsku podršku od proizvođača alkoholnih pića, koji su zainteresirani za što pozitivnije podatke.

Trendovi među mladima

Unatoč mitu o pozitivnom učinku alkohola među mladima u Njemačkoj već oko 15 godina postoji trend odustajanja od alkohola. „Suhi siječanj", dakle potpuna apstinencija od konzumiranja alkohola tijekom siječnja,  također postaje sve popularniji među mlađim generacijama. Četiri tjedna bez alkohola mogu već imati pozitivan učinak.

No psihijatar Stefan Gutwinski iz berlinske bolnice Charité, koji vodi radnu grupu za psihoaktivne supstance, ne vjeruje da će taj trend potrajati, osobito u Njemačkoj. „Iako ukupna konzumacija alkohola opada, takozvano 'opijanje na eks', odnosno povremena prekomjerna konzumacija alkohola, čak je u porastu."

Dio kulture

Gutwinski ističe da je alkohol sastavni dio njemačkog društva: „Prevencija među mladima je i dalje nužna, ali ne s ciljem potpune apstinencije. To je, po mom mišljenju, nerealan cilj. Naša populacija živi s alkoholom. Važno je promicati odgovoran odnos prema njemu."

Osim toga je potrebno osigurati lak pristup uslugama za liječenje ovisnosti, što je područje u kojem njemački zdravstveni sustav dobro stoji. „Njemačka ima vrlo dobro razvijen sustav pomoći kod ovisnosti. Na tom području smo u 'ligi šampiona'", zaključuje Gutwinski.