Prije 70 godina, 2. veljače 1943. okončana je bitka za Staljingrad. Nju se smatra jednom od najkrvavijih bitaka Drugog svjetskog rata. Riječ "Staljingrad" u cijelom je svijetu postala sinonimom za ratne užase.

Staljingrad - na zemljopisnoj karti svijeta ovo se ime već dugo ne može naći. Grad se naime već odavno zove drugačije - Volgograd. Svejedno, u svijesti ljudi ime Staljingrad nikad nije izbljedilo. Zbog čega ostale važne bitke Drugog svjetskog rata, poput one kod Moskve ili Kurska, nisu ostavile isto tako dubok pečat u sjećanjima? U Vojno-povijesnom muzeju Njemačke vojske u Dresdenu upravo je postavljena izvanredna izložba posvećena bici za Staljingrad. A organizator izložbe pokušava odgovoriti na pitanje zbog čega je ova bitka u svijesti ljudi ostavila takav trag?

Staljingrad kao medijski događaj

Na izložbi se može vidjeti naravo automatsko oružje ili tenkovi s protuzračnom obranom. Ali ne samo to. Tu je i jedna usna harmonika, koja je poslužila kao trofej, kao i okićeno umjetno božićno drvce. Njega je u zimi 1942. glavni zapovjednik njemačkih zračnih snaga (Luftwaffe) Herman Göring poslao u Staljingrad da bi promrzlim njemačkim časnicima podignuo borbeni moral.

Ipak najveća posebnost ove izložbe leži u tomu što ona dokumentira na koji je način Staljingrad pretvoren u mit i to puno prije no što je sama bitka uopće započela. Među izlošcima se nalaze njemačke novine koje su već u travnju1942. pisale o sigurnoj pobjedi na Volgi. Mogu se vidjeti i sovjetski leci protvi Hitlera na njemačkom jeziku kao i britanske novine čiji su izvještaji bili puni nade u pobjedu sovjetskih snaga.

Najvažnija bitka Drugog svjetskog rata?

Sve te stvari trebaju pokazati na koji je način u svijesti ljudi nastao mit o Staljingradu. "Slika o Staljingradu" svjesno je stvorena i sve su je strane koristile u vlastite propagandne svrhe. Povjesničari ukazuju na to da Staljingrad možda uopće nije bila odlučujuća bitka Drugog svjetskog rata. Kustos izložbe Jens Wehner smatra da ona nije bila naznačajnija na njemačko-sovjetskom frontu. "Kad pomislite na 1941. godinu, znači na njemački napad na Sovjetski Savez, kako se razvijao rat sve do bitke za Moskvu, onda vidite da je odluka pala već tamo", kaže on u razgovoru za DW.