„Bombardiranje smrti ljubavlju“ – tako se Sandra Pfander prisjeća svog ulaska u sektu Shincheonji. Ova, tada 19-godišnjakinja osjećala se zarobljeno tijekom pandemije koronavirusa i razvila je interes za Bibliju. Tražila je komunikaciju u kršćanskim Instagram grupama za chat i upoznala navodnog prijatelja koji ju je pozvao na biblijski tečaj, kaže ona. Ovi tečajevi su, kaže ona, očito bili namijenjeni da je postupno upoznaju s učenjima Shincheonjija – a da ime grupe nikada nije izričito spomenuto.

Istraživački tim SWR-a primio je interni materijal Shincheonjija iz različitih izvora. To uključuje videozapise u kojima se sljedbenici očito obučavaju za strateško uspostavljanje kontakata putem društvenih mreža i vođenje ljudi na biblijske tečajeve. „Smatram da je ovo prikriveno misionarstvo problematično jer se mladi ljudi, koji traže smisao, uvelike ideologiziraju, a da u početku ne znaju u što se upuštaju“, upozorava Oliver Koch, stručnjak za svjetonazore Evangeličke crkve. Shincheonji Frankfurt ostavlja konkretna pitanja o optužbama bez odgovora.

"Zlatna vremena za sekte"

Je li Shincheonji izoliran slučaj ili su mladi ljudi posebno meta sekti? Čini se da je trenutno razdoblje produžene krize povoljno za takve skupine, jer se mlađi ljudi osjećaju znatno više opterećenima krizama nego stariji. To pokazuje reprezentativno istraživanje koje je proveo Institut za istraživanje javnog mnijenja infratest dimap na zahtjev SWR-a.

U istraživanju je 69 posto ispitanika u dobi između 18 i 34 godine izjavilo da se trenutno osjećaju jako ili vrlo jako opterećeno zbog kriza, poput ekonomske nesigurnosti ili ratova. U svim dobnim skupinama ta je broj iznosio 58 posto. Otprilike svaki treći u mlađoj dobnoj skupini također je izjavio da više nego prije nekoliko godina traži smisao, podršku ili zajednicu.

Profesorica sociologije Claudia Neu također objašnjava da se mnogi mladi ljudi nisu dobro psihički nosili s pandemijom koronavirusa i da su uznemireni zbog stalnih kriza. Usamljenost i osjećaj da ih se ne shvaća ozbiljno s njihovim brigama i potrebama znatno su izraženiji među mladima nego u drugim dobnim skupinama, kaže Neu. Njeno istraživanje je usredotočeno, između ostalog, na usamljenost među mladima u Njemačkoj. Ona izražava zabrinutost da su mladi ljudi specifičnije izloženi takvim skupinama, čak govori o "zlatnim vremenima za sekte". Društveni mediji, prema njenim riječima, nude im potpuno nove mogućnosti, naime "da izravno dopru do dječjih soba, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu".

Scijentologija Stuttgart reklamira coaching na TikToku

Scijentologija Stuttgart očito također iskorištava ovu prednost. Organizacija ima profil na TikToku od 2024. godine. S mladim voditeljima, ciljanim emitiranjem i izravnim obraćanjem, njihovi videozapisi obrađuju teme poput rata, nedostatka motivacije i sumnje u sebe te pozivaju gledatelje na besplatne coaching sesije i radionice u scijentologiji u Stuttgartu. Scijentologija Njemačka u pisanom odgovoru navodi da nema organizacijsku strategiju za regrutiranje psihološki ranjivih mladih ljudi.

Daniel Perband, glasnogovornik Državnog ureda za zaštitu ustava u Hamburgu, zabrinut je zbog strategija scijentologije u Stuttgartu na društvenim mrežama: „Zabrinuti smo da scijentologija pribjegava tim strategijama jer se plašimo da scijentologija zapravo regrutira nove članove.“ Državni ured za zaštitu ustava njemačke savezne zemlje Hamburg i dalje klasificira scijentološku organizaciju u hanzeatskom gradu kao „potvrđenu ekstremističku skupinu“ i prati je.

Savezni ured za zaštitu ustava prekinuo je praćenje scijentologije kao zasebnog fenomena prije nekoliko mjeseci. Međutim, aktivnosti protiv slobodnog demokratskog poretka koje proizlaze iz ove skupine pojedinaca još se istražuju.

Mladi u središtu pozornosti?

U istraživanju koje je proveo SWR, gotovo polovica savjetovališta o ovoj temi izvijestila je da su tinejdžeri i mladi odrasli u posljednjih pet godina sve više u središtu pozornosti sekti i sektama sličnih skupina – često putem društvenih mreža.

Oliver Koch, predstavnik Evanđeoske crkve za pitanja svjetonazora, jedan od razloga za to vidi u sve sekulariziranijem društvu, u kojem opada sposobnost kategorizacije informacija – posebno među mladima. Istovremeno, kaže, imamo posla sa "sve većim tržištem različitih pružatelja značenja". Mladi više nisu u stanju pravilno procijeniti te kontekste u smislu sadržaja i teologije, upozorava Koch.

Potrebno je savezno financiranje prevencije

Tko pomaže onima koji se zapletu u svijet sekti i sektama sličnih skupina? U Njemačkoj usluge podrške, poput savjetovališta o sektama, prvenstveno nude crkve: diljem zemlje postoji više od 30 osoba za kontakt. Savjetovališta koja financira država postoje samo u šest saveznih država. Dvije od njih nemaju ni jednog stalno zaposlenog člana osoblja. Druge savezne države upućuju ljude na opće usluge, poput skrbi za djecu i mlade ili projekata za demokraciju i borbu protiv ekstremizma. Neke savezne zemlje navode da ne primjećuju sve veću potražnju za savjetovanjem – dijelom i zato što ne dokumentiraju tu potražnju.

Savezno ministarstvo za obrazovanje, obitelj, starije građane, žene i mlade odgovorilo je na upit SWR-a da Njemačka ima sveobuhvatan sustav usluga podrške i savjetovanja. Savezna vlada, stoji u odgovoru, provodi informativne i kampanje osvješćivanja. Financiranje savjetovanja o sekti je, prema odgovoru saveznog ministarstva, na razini pojedinačnih saveznih zemalja.

Misbah Khan, zamjenica predsjednice parlamentarne skupine Zelene stranke, to kritizira. Ona tvrdi da su to zatvoreni sustavi koji ne samo da uzrokuju psihološku nevolju i izolaciju pogođenih, već su i "društveno opasni". "Stoga nije dovoljno reći da se crkve brinu o tome", izjavila je Khan. Ona poziva na temeljnu društvenu procjenu situacije u vezi sa sektama i njima sličnim skupinama te smatra da savezna vlada također ima odgovornost financirati preventivne mjere.