Nedostatni broj doza cjepiva, natezanje s proizvođačima kako bi isporučili doze, usijane žice telefonskih brojeva za informacije – obzirom da ništa ne funkcionira kako treba pljušte kritike na čitavu organizaciju. Ne samo građani, nego i pokrajine i općine traže više pouzdanosti kod isporuke kako bi i oni bili u stanju planirati postupak cijepljenja.

„Dragocjena razmjena iskustava”

Virtualni sastanak na kojeg je kancelarka Angela Merkel pozvala predsjednike pokrajinskih vlada i predstavnike farmaceutske industrije je zapravo trebao donijeti više reda u čitavu zbrku. Ali sudionici govore kako se čitav sastanak pretvorio u teatar apsurda, a list Bild otkriva kako je i kancelarki dojadilo i daje „zajedljive primjedbe”.

No pred novinarima je i kancelarka promijenila ploču i prešla na „politički jezik”: ovo je bila „dragocjena razmjena iskustva”, a slično zbori i predsjednik grada-pokrajine Berlina Michael Müller. Cijepljenje je jedini izlaz iz pandemije, čulo se još jednom.

Ali dobro, zašto to ne ide brže i kad će se građani moći cijepiti? Tu kancelarka opet govori kao političarka: nisu oni krivi nego isporučitelji koji jamče količine tek za pojedine kvartale. Sad je potrebna „dobra strategija” za cijepljenje i ona vjeruje kako će „do kraja ljeta” svakom građaninu biti ponuđeno cijepljenje.

Predsjednik vlade pokrajine Bavarske Markus Söderje tek krenuo kao pravi političar: čaša nije na pola prazna – zapravo je gotovo potpuno prazna obzirom na broj cijepljenih u Njemačkoj – nego je punih usta hvale koliko je čaša već puna: na ovom sastanku je zaključen „nacionalni plan cijepljenja” koji će biti „zajednička platforma” za „što više točnosti u planiranju”. Ali „potpuna točnost” nije moguća zbog ritma isporuke cjepiva, objašnjava Söder srditim građanima. Tu je „u igri mnogo varijabli”, a mora se opet razmisliti i o prioritetima kod cijepljenja.

U prijevodu: neće biti bolje u dogledno doba

Još uoči ovog sastanka se čulo iz njemačkog ministarstva zdravstva kako bi ova zemlja do kraja ožujka trebala dobiti samo još 18,3 milijuna doza cjepiva proizvođača BioNTech/Pfizer, Moderna i AstraZeneca. Ali u drugom kvartalu – dakle do kraja lipnja bi trebalo stići još 77,1 milijuna doza, a preko ljeta bi cjepiva već trebalo biti na pretek jer će stići 126,6 milijuna doza. Doduše, u tim kalkulacijama se već računa i s preparatima koncerna Johnson&Johnson i CureVac koji tek trebaju dobiti dozvolu.

Cjepivo koncerna Johnson&Johnson je učinkovito već samo u jednoj dozi i vjerojatno bi trebalo biti dozvoljeno već do kraja veljače. CureVac je udružio snage s gigantima kao što su Bayer AG, Wacker AG i Rentschler BioPharma SE tako da već ove godine planira proizvesti 300 milijuna, a sljedeće čak do jedne milijarde doza cjepiva.

Do kraja godine bi onda trebalo u Njemačku stići još oko 100 milijuna doza, makar se tu već računa i preparat francuskog Sanofija koji bi dozvolu možda trebao dobiti tek do kraja 2021.

Bit će, bit će, samo što nije...

Ministarstvo uvjerava kako bi se tako broj cijepljenih trebao povećati s trenutnih oko 100 tisuća građana na dan na oko 5 milijuna cijepljenja na tjedan. No zato se trebaju još organizirati pedesetak tisuća liječničkih ordinacija kako bi mogli skladištiti cjepivo.

A makar su i te brojke tek „golub na grani”, čak i ministarstvo zdravstva upozorava kako tu još ima „mnogo nesigurnosti”: isporuka ovisi prije svega o kliničkoj provjeri sigurnosti i rezultata nadležnih službi za dozvolu uporabe lijekova, a onda i o postupku proizvodnje, logistici lanca isporuke, rezultatima kontrole kvalitete preparata...

Sve u svemu, ministarstvo ne može jamčiti niti za ovo što sad najavljuje. A kad će pojedini građani uopće znati kad bi barem teoretski mogli doći na red – to se od političara nije čulo niti nakon skoro dva mjeseca od kako se počelo organizirati cijepljenje.

ss/se/wa (PK-live, rtr, dpa, afp, bild)