Početkom ožujka 2022. sjeverno od Kijeva došlo je do snažne eksplozije. Detonacija je potpuno uništila branu Kozaroviči na akumulacijskom jezeru Irpin. Nizvodno su ravnice kilometrima bile poplavljene. Cijela su sela bila pod vodom, a bujica je raznijela i mine te eksplozivne naprave. Tako je nastalo močvarno područje koje je predstavljalo nepremostivu prepreku za ruske napadače i pomoglo u sprječavanju zauzimanja Kijeva.

Na vanjskim granicama NATO-a u Poljskoj i Finskoj, sada se, zbog straha od moguće ruske invazije, razmišlja u istom smjeru. Obje zemlje razmatraju ponovno potapanje isušenih močvara i bara kako bi stvorile obrambene barijere. To bi ujedno moglo koristiti i zaštiti okoliša.

Žive, vlažne močvare skladište ogromne količine ugljikova dioksida. Iz isušenih se močvara, naprotiv, ispuštaju velike količine plinova. Obnova zdravih močvara stoga je ključna i za postizanje klimatskih ciljeva Europske unije. Međutim, trenutačno je velik dio europskih močvara isušen radi poljoprivrede.

Kako močvare u Finskoj trebaju ojačati obrambenu sposobnost

Finska vlada sada istražuje područja na istoku zemlje, blizu granice s Rusijom. Riječ je o močvarama, vlažnim područjima i šumama s mrtvim drvećem koje predstavljaju prirodne barijere.

„Obnovljene močvare mogu služiti kao prirodne prepreke koje mogu ograničiti kretanje vojne opreme i poboljšati obrambenu sposobnost Finske“, navelo je finsko Ministarstvo zaštite okoliša u pisanom priopćenju za DW.

Ministarstvo trenutačno osniva radnu skupinu koja treba procijeniti konkretne planove i opseg obnove močvara u obrambene svrhe. Strateške i vojne prednosti u slučaju obrane razmatraju vojni stručnjaci. U radnoj skupini sudjeluju i Ministarstvo obrane te Ministarstvo poljoprivrede. Dio plana također je jačanje biološke raznolikosti, smanjenje emisija te poboljšanje kvalitete zraka i vode.

U cjelini gledano, močvare i tresetišta u Finskoj nisu u dobrom stanju. Obnova močvara i šuma treba pridonijeti i smanjenju poplava te otjecanju hranjivih tvari u vode. U mirnodopska bi se vremena obnovljena područja mogla koristiti i za rekreaciju i slobodno vrijeme, navodi Ministarstvo.

Močvare za obranu: ideja stara stoljećima

Močvare, blato i vlažna zemljišta oduvijek su bili dio ratnih i obrambenih strategija. Tako su, primjerice, oko 1500. godine sjevernonjemački seljaci pobijedili dansku vojsku u močvari Hemmingstedt, koju su dobro poznavali i vješto iskoristili. Neprohodne su močvare igrale ključnu ulogu u porazu Napoleonove vojske tijekom pohoda na Rusiju 1812. godine. I tijekom Prvoga i Drugoga svjetskog rata močvare i vlažna područja predstavljala su velike prepreke i za njemačke i za savezničke postrojbe.

„Ne postoji vojna oprema koja može tek tako proći kroz močvaru“, kaže Franziska Tanneberger, ravnateljica Centra za močvare u Greifswaldu, zajedničkog projekta Sveučilišta u Greifswaldu i Zaklade Michael Succow.

Ona procjenjuje da bi se uz ulaganje od 250 do 500 milijuna eura moglo obnoviti oko 100.000 hektara močvara i vlažnih područja diljem Europe.

Što močvare znače za klimu?

Bilo da je riječ o filtriranju i skladištenju vode u sve sušoj i toplijoj klimi ili o pohrani velikih količina štetnog ugljikova dioksida: „Močvare to rade besplatno za nas, ako im to dopustimo“, kaže Tanneberger.

Kada se vlažne močvare isuše, njihov se kapacitet pohrane gubi. Sedam posto emisija plinova koji uzrokuju efekt staklenika u Europi potječe iz isušenih tresetišta i bivših vlažnih područja. Močvare čine samo oko tri posto svjetske kopnene površine, ali vežu gotovo dvostruko više ugljikova dioksida nego sve svjetske šume zajedno.

Poljska inicijativa „Istočni štit“ – šume i močvare kao zaštitni zid

I Poljska želi znatno ojačati svoju istočnu granicu prema Bjelorusiji i Rusiji. Inicijativa „Istočni štit“ do 2028. godine treba spriječiti mogući napad kroz proširenje nadzora, infrastrukture i izgradnju fizičkih barijera.

„Priroda u blizini granice očit je saveznik Istočnog štita“, navelo je poljsko Ministarstvo obrane na upit DW-a.

Dio toga jest i ponovno natapanje močvara te pošumljavanje u pograničnim područjima. Granice Poljske i Finske prema Rusiji ujedno su i vanjske granice NATO-a, te su stoga od velike važnosti za cijeli vojni savez.

„U ovom se slučaju ciljevi zaštite okoliša i obrane preklapaju“, navodi se u priopćenju ministarstva. „Građevinske mjere treba provesti ondje gdje se prirodne barijere pokažu kao nedovoljna prepreka.“

Njemačka uloga u NATO-u

Njemačka trenutačno ne planira ponovno oživljavanje močvara u svrhu obrane, navodi Ministarstvo obrane na upit. U okviru obrambenog plana Sjevernoatlantskog saveza Njemačka se smatra tzv. „čvorištem“, odnosno važnom tranzitnom zemljom za kretanje postrojbi.

Međutim, močvare i vlažna područja izravno utječu na mogućnosti kretanja kako protivničkih, tako i vlastitih jedinica, navodi Ministarstvo obrane. Stoga natapanje močvara može imati i prednosti i nedostatke za vlastite postrojbe. A trenutačno, kako kažu, za Bundeswehr pretežu nedostatci.