1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Može li Europa bez Glifosata?

15. listopada 2023

O herbicidu Glifosatu je u EU trebalo odlučiti, hoće li i dalje biti dopušten ili neće – ali sloge nije bilo. Za zaštitare prirode je to uzrok svog zla, za poljoprivrednike znači veći prinos.

Glyphosat | Roundup Sprühflasche
Foto: XAMAX/dpa/picture alliance

Već desetljećima se vodi bitka oko ovog herbicida: u SAD je mnoštvo parnica u kojima se tvrdi kako uzrokuje karcinom i kod ljudi, proizvođač Monsanto – sad u vlasništvu njemačkog Bayera je već osuđen na plaćanje odšteta koje se mjere u milijardama eura. I za zaštitare prirode je to pošast koja uzrokuje ne samo smrt raznolikih bilja po poljima, nego i kukaca. Tvrdi se i kako dospijeva u organizme životinja i ljudi.

Proizvođač – a i mnogi poljoprivrednici koji ga koriste, tvrde kako se nikakvo zlo ne može dogoditi, ako se taj herbicid koristi na primjeren način. Dapače: bez njega ne samo da će prinos biti manji, nego treba i više radne snage i goriva za strojeve kako bi se mehanički uništio korov. A oranje uzrokuje tek eroziju tla, dok biljke koje su uništene herbicidom dodatno hrane tlo. Drugim riječima: Glifosat zapravo čak štiti i pomaže prirodi i očuvanju okoliša.

Zaštitnici okoliša neumorno prosvjeduju i traže strogu zabranu Glifosata. Doduše tek rijetki od prosvjednika i žive od poljoprivrede.Foto: Roland Schlager/APA/picture alliance

(Opet) nema većine

Europskoj uniji se činilo mudrim njenu posljednju dozvolu uporabe izdanu 2002. ograničiti trajanje do godine 2015. Ali još od onda nema sloge nego se u pravilu dozvola tek „privremeno“ produžuje za još godinu dana. Koncem ove godine dozvola opet istječe, a članice Unije su trebale odlučiti, hoće li i dalje dopustiti uporabu – ili neće.

Za produženje dozvole na još 10 godina je trebala privola većine članica – 55% u kojima živi više od 65% stanovništva Unije, ali takva većina se opet nije sakupila. Europski ured za živežne namirnice EFSA je u međuvremenu proučila oko 2.400 znanstvenih radova i iako je i Svjetska zdravstvena organizacija WHO i Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma još 2015. Glifosat proglasio kako je „vjerojatno“ uzročnik karcinoma, u toj silini znanstvenih radova nije nađen neosporni dokaz kako je taj herbicid štetan pa tako i EFSA „ne vidi kritično polje problema“ niti za čovjeka, niti za okoliš. Zato preporučuje nastavak dozvole, doduše pod strogim uvjetima.

Slučajeva teških oboljenja neosporno ima: ovom poljoprivredniku iz Nikaragve su kronično poremećeni bubrezi, izgleda za ozdravljenje jedva da ima.Foto: Alvaro Fuente/NurPhoto/picture alliance

Obzirom kako se većina članica opet nije jasno odlučila, odluka leži na Europskoj komisiji koja će vjerojatno opet posegnuti za „privremenom“ mjerom. No Njemačka zapravo sama želi u svakom slučaju zabraniti korištenje tog herbicida od sljedeće godine, makar to otvara nove probleme. EK doduše ostavlja mogućnost članicama samostalno donositi odluke u tom pitanju, ali kad je prije par godina zabranu proglasio Luksemburg, sudskim putem je ta zabrana poništena jer „nije bila dovoljno utemeljena".

Ako nema Glifosata...

Aktivisti stranke Zelenih i zaštitari okoliša se nadaju kako će u Njemačkoj ta zabrana biti bolje obrazložena, ali pitanje Glifosata se sve više pretvara u ideološki sukob zaštite okoliša oko kojeg glasno raspravljaju i oni koji i o poljoprivredi i o herbicidima ne znaju baš previše. On se doista masovno koristi – u ovoj zemlji je 2021. po poljima rasuto skoro 4100 tona Glifosata, ali zapravo je u Njemačkoj njegovo korištenje izuzetno ograničeno. Za razliku od ove zemlje, potrošnja tog herbicida u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj je čak nekoliko – i do pet puta veća nego u Njemačkoj, a po statistikama bavarskog ureda za poljoprivredu, u Europi se Glifosat koristi na oko 40% površina gdje se uzgaja voće, povrće i u vinogradarstvu, i na oko 20% površina sa žitaricama.

Alternative prskanju herbicidom možda ima, ali drugo je pitanje - isplati li se poljoprivredniku dodatni trud i trošak? Ili će jednostavno posegnuti za drugim herbicidom...Foto: Ohde/Bildagentur-online/picture alliance

U Njemačkoj je već sad nemoguće „hobi-poljoprivrednicima“ kupiti to sredstvo, strogo je zabranjeno njegovo korištenje u zaštićenim područjima i u blizini nalazišta vode. I njemačke željeznice su Glifosatom prskale tračnice da ne bi zarasle u korov i šikaru, ali to već od ove godine više ne čine. Zaštitnici okoliša neumorno tvrde kakoima i drugih metoda u borbi protiv korova, kako u drugačijoj obradi tla, tako i u sadnji biljaka koje će onda istisnuti korov – na primjer djetelinom. Ali također stoji i argument proizvođača, koncerna Bayer kako će većina poljoprivrednika, ako Glifosat bude zabranjen, onda posegnuti za nekim drugim herbicidom koji će možda biti još i štetniji od tog sredstva. I što se onda postiglo?

U svakom slučaju i nakon nove nesloge članica, rasprava o Glifosatu i njegovoj zabrani u Europskoj uniji još nije završena.

aš(dpa)