U Ukrajini se opet naveliko raspravlja o muškarcima koji su vojni obveznici, ali su nakon izbijanja ruske agresije otišli u inozemstvo i tako izbjegli mobilizaciju. Zapravo niti jedan muškarac između 18 i 60 godina starosti to ne bi smio učiniti.

Mnogi tvrde da je riječ prije svega o dezerterima koji su uz pomoć kupljenih liječničkih potvrda proglašeni nesposobnima za vojnu službu i tako uspjeli napustiti zemlju.

Mogu li sada zbog toga odgovarati? Novi poticaj raspravi nedavno je dao čelnik zastupničkog kluba vladajuće stranke „Sluga naroda" u ukrajinskom parlamentu, David Arahamija.

On smatra da bi izručenje osoba koje su ilegalno izbjegle vojnu službu u Ukrajini bilo moguće, jer je „međunarodna pravna pomoć u posljednje vrijeme značajno porasla“. Prema njegovim riječima, radi se o slučajevima koji su otkriveni tijekom kontrola, a uključuju korupciju, falsificiranje dokumenata i bijeg od mobilizacije.

„Državni organi mogu podnijeti zahtjev za izručenje takvih osoba i da ih dovedu natrag u Ukrajinu, kako bi zbog toga odgovarali", izjavio je Arahamija za ukrajinsku televiziju.

S druge strane, ministar pravosuđa Denis Maliuska priznaje da je teško postići to da jedna osoba bude izručena Ukrajini, čak i kada je riječ o mnogo ozbiljnijim slučajevima, kao što je bijeg najviših državnih dužnosnika u inozemstvo.

Čak 185.000 ukrajinskih muškaraca u Njemačkoj

Ministar je na ukrajinskoj televiziji rekao da su „sudovi vrlo oprezni kada su u pitanju ekstradicije, posebno zato što smo u ratu". Ali on je uvjeren da će se situacija poboljšati ako se zakoni promijene i ako se izručenim ljudima pruži veća sigurnost.

Kako je nedavno priopćilo njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova, Kijev do sada nije zatražio od njemačkih vlasti deportaciju vojno sposobnih muškaraca koji su ilegalno napustili Ukrajinu ili se nisu vratili nakon što su legalno napustili zemlju.

Prema podacima Ministarstva, od 24. veljače 2022. godine u Njemačku je ukupno stiglo oko 215.000 muškaraca koji su ukrajinski državljani starosne dobi između 18 i 60 godina. Njih oko 185.000 i dalje se nalazi u Njemačkoj, navodi Ministarstvo na upit DW-a.

Međutim, nema podataka o tome koliko je tih muškaraca ušlo u Njemačku i ostalo tamo bez kršenja ukrajinskih zakona. Također je nepoznato koliko bi među njima moglo biti dezertera koji su izbjegli mobilizaciju podmićivanjem, falsificiranjem dokumenata, ilegalnim prelaskom granice ili drugim prekršajima.

Kako je regulirano izručenje?

Što se tiče izručenja u Ukrajinu, ono je regulirano Europskim sporazumom o ekstradiciji. Preduvjet za ekstradiciju je da je djelo kažnjivo po zakonima obje države – i one koja traži izručenje, i one koja bi nekog trebala izručiti.

Međutim, prema članu 4, isključuju se izručenja u slučaju vojnih krivičnih djela. „Tu se prije svega misli na prekršaje vezane uz kršenje vojnih obveza", objašnjava glasnogovornica njemačkog ministarstva pravosuđa na upit DW-a.

To bi značilo da krivična djela prema njemačkom vojnom kaznenom zakonu, uključujući dezerterstvo i izbjegavanje službe putem obmane, više ne bi bili temelj za ekstradiciju.

Deportacija zbog falsificiranja dokumenata?

„U slučajevima falsificiranja dokumenata, korištenja lažnih potvrda i podmićivanja, može se podnijeti zahtjev za ekstradiciju", objašnjava u razgovoru za DW Frank Peter Schuster, profesor međunarodnog kaznenog prava na bavarskom Sveučilištu „Julius Maximilian" u Würzburgu.

Izručenje u tom slučaju ne bi spriječilo čak ni to što Ukrajinci u Njemačkoj načelno imaju status privremeno zaštićenih izbjeglih osoba.

Međutim, u slučajevima kršenja obaveze služenja vojnog roka, što je i u Njemačkoj kažnjivo, Kijev ne bi trebao očekivati izručenje Ukrajinaca koji izbjegavaju mobilizaciju, smatra stručnjak.

Ukrajina bi prvo morala prikupiti dokaze, zatim pokrenuti kazneni postupak, iznijeti sumnju ili donijeti presudu u odsustvu i na kraju podnijeti zahtjev za izručenje. Tek tada njemački sudovi mogu započeti s ispitivanjem razloga.

Rudi Friedrich iz organizacije „Connection“, koji se bavi zaštitom prava vojnih dezertera, to potvrđuje. Za sada je pitanje mogućeg izručenja ukrajinskih vojnih dezertera „vrlo hipotetičko“. Do sada nije bilo niti jednog slučaja.

Teoretski moguće, ali…

Međutim, čak i kada bi teoretski bio pokrenut postupak za razmatranje zahtjeva za izručenje, ne bi bilo lako izboriti izručenje. Prema riječima Franka Petera Schustera, jedna prepreka bi bio prigovor savjesti na služenje vojnog roka, koji je u Njemačkoj zajamčen Ustavom.

Stručnjak Rudi Friedrich ističe da je čak i tijekom ekstradicijskog postupka moguće podnijeti zahtjev za azil. „Podnošenje zahtjeva za azil znači da je netko pod zaštitom postupka utvrđivanja prava na azil. Što se tiče dezertera, ako strahuju da će u Ukrajini biti proganjani zbog odbijanja vojne službe, na kraju mogu podnijeti zahtjev za azil", kaže Friedrich.

Nije poznato koliko vojno sposobnih Ukrajinaca u Njemačkoj odbija vojnu službu iz moralnih razloga, a koliko ih je napustilo Ukrajinu iz drugih razloga. Ukrajinske izbjeglice do sada nisu morale podnositi individualni zahtjev za azil, nego su dobivale privremenu zaštitu u Europskoj uniji, bez navođenja ikakvih razloga.

Trenutno taj status omogućava boravak do ožujka 2024. i može se produžiti za još godinu dana. U budućnosti, kada taj status istekne, oni koji se protive služenju vojnog roka bi se mogli naći pred izborom da se vrate u Ukrajinu ili da podnesu zahtjev za azil.

Međutim, takav zahtjev bi mogao biti odbijen, upozorava Rudi Friedrich. Prema njemu, iskustva iz 2015. i 2016. godine, nakon što je Rusija anektirala Krim i izbio sukob u Donbasu, pokazuju da Ukrajinci vrlo teško dobivaju azil u Njemačkoj na temelju prigovora savjesti.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu