Švicarska je ponovo rekla ne. Početkom studenoga vlada u Bernu odbila je zahtjev Berlina da Ukrajini isporuči 35-milimetarsku municiju švicarske proizvodnje za njemačke tenkove Gepard. Sličan odgovor, u kojem se ukazuje na neutralnost, stigao je i u lipnju. Prema pisanju medija, ovoga puta Njemačka je htjela isporučiti 12.400 komada streljiva za to oklopno vozilo. Berlin je do sada Ukrajini isporučio 30 rashodovanih tenkova Gepard, koji se koriste i protiv dronova. Još prije isporuke se znalo da za njih nema dovoljno municije. 

To je pokazalo koliko je Ukrajini teško prijeći sa sovjetskog na NATO-oružje. Prve zapadne isporuke oružja Kijev je primio nekoliko godina prije ruskog napada u veljači, a nekoliko tjedana prije tog napada isporuke su ubrzane. Međutim, ukrajinska vlada je o velikom prelasku na drugu vrstu naoružanja govorila tek u proljeće. „Nalazimo se u jednoj novoj fazi, o kojoj se nitko nije usudio ni sanjati", napisao je u travnju na Facebooku ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. „Radi se o prelasku ukrajinske vojske na NATO-oružje, na NATO-standarde. To se već događa."

Sve više zapadnog oružja, logistika slaba točka

Gdje se točno u devetom mjesecu rata Kijev nalazi u procesu naoružavanja, nije poznato. Činjenica je da Ukrajina sve više oružja dobiva od Zapada. Ali isporuke su ograničene. Kada je riječ o suvremenoj teškoj tehnologiji, broj je jednoznamenkast (npr. sustav protuzračne obrane IRIS-T iz Njemačke i NASAMS iz SAD-a, koji su isporučeni posljednjih tjedana). Haubica iz članica NATO-a i američkih višecjevnih raketnih bacača HIMARS ima na desetke, dok starijih modela, kao što je američko borbeno vozilo M117 ima na stotine.

„Kritične točke zapadnog naoružanja su održavanje, popravci i snabdijevanje“, kaže ukrajinski vojni stručnjak Serhij Hrabskij. „To je puno opsežnije od same upotrebe oružja.“ Čini se da je to jedan od razloga zašto se prelazak na novi tip naoružanja odvija sporije nego što bi Kijev želio. Strukture za opskrbu zapadne tehnologije se ne postavljaju u samoj Ukrajini, već u susjednim članicama NATO-a.

Još jedan „problem sa zapadnom vojnom opremom je činjenica da postoji više vrsta istog naoružanja – američko, britansko, francusko, njemačko, švedsko“, kaže Hrabskij. Standard je isti, ali „postoje razlike u održavanju“. To potvrđuje i austrijski pukovnik Markus Reisner. „Ukrajinci su do sada na vrlo razuman način upotrebljavali isporučene sustave. Izazov je logistika. Imate čitavu kolekciju različitih sustava naoružanja", kaže Reisner. „Problem je pravu municiju dovesti do pravog oružja. Ukrajina je ogromna zemlja."

Jedna stvar je zajednička za oružje sa Zapada – to su sustavi kratkog dometa od nekoliko desetaka kilometara. Kijev želi oružje dugog dometa, ali i zapadne zrakoplove i borbene tenkove, ali ta želja je do sada ostala neispunjena. 

Sovjetski tenkovi iz Poljske i Češke 

Veliki dio naoružanja koje koristi ukrajinska vojska se bazira na sovjetskoj ratnoj tehnologiji, koja se snabdijeva prvenstveno iz istočne i srednje Europe, kažu vojni stručnjaci za DW. I zato što za to postoji logistika. U zrakoplovstvu Ukrajina ima samo sovjetsku opremu, u artiljeriji je miješano, kaže Serhij Hrabskij. Slična je situacija i s tenkovima i oklopnim vozilima. Postoje izuzeci, ali većinom je riječ o „sovjetskim uređajima“. 

Najnoviji primjer: početkom studenoga SAD je najavio da će zajedno s Nizozemskom iz Češke u Ukrajinu isporučiti 90 moderniziranih tenkova tipa T-72. Prethodno je Ukrajina dobila stotine sličnih tenkova iz drugih zemalja, uglavnom iz Poljske. Isporučeno je i streljivo. Rat je intenzivan i oštećenja su velika, što potvrđuju i izvještaji s bojišta. „Malo je tehnologije i jedva da ima municije za sovjetske kalibre“, napisao je početkom kolovoza na Facebooku ukrajinski redatelj i vojnik Oleh Senzov koji je bio raspoređen u Bahmutu u istočnoj Ukrajini. „NATO-ovi sustavi su bolji, ali ih nema dovoljno".

Prvi moderni sustavi protuzračne obrane iz članica NATO-a

Može li da se dogoditi kritičan trenutak za Ukrajinu, s obzirom da se sovjetske zalihe smanjuju, a zapadne zalihe ih još uvijek ne mogu zamijeniti? I kada? O tome se raspravlja na društvenim mrežama. Službenih informacija nema, jer one su tajne. „Problema je već bilo s teškim protuzračnim raketama za Buk-M1 i S-300", kaže Gustav Gressel, vojni stručnjak iz Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose (ECFR). „Kada su Rusi napali krstarećim projektilima ili nečim sličnim, Ukrajina je oborila samo dvije ili tri od osam ili deset raketa. Samo zato što joj je ponestalo municije. Nakon isporuke sustava IRIS-T i NASAMS može ih oboriti znatno više. Nedavno su neke članice NATO-a odlučile isporučiti Ukrajini starije protuzračne sustave kao što je američki HAWK." 

Jedno drugo osjetljivo pitanje: ima li dovoljno sovjetske municije za Ukrajinu? Vlastite zalihe su još prije rata smanjene, nakon serije eksplozija u skladištima streljiva, koje su označne kao sabotaže. U istočnoj Europi više „nema mnogo" sovjetskog oružja, kaže Gressel. Tvornice oružja u tim zemljama mogu proizvesti municiju za topove, ali ne i same topove. Za sovjetske protuzračne sustave Strela i Osa sve je manje municije, koju je Kijev dobivao iz istočne Europe.

Stotine zaplijenjenih tenkova iz Rusije 

Komentirajući želju Kijeva da se u potpunosti prebaci na zapadne sustave, Gressel kaže da je to „dobar i opravdan zahtjev“. Taj proces bi bio brži kada bi neke zemlje, među koje ubraja i Njemačku, brže donosile političke odluke. 

Serhij Hrabskij smatra da trenutno „nije kritično“ ako u Ukrajini ponestane sovjetskog oružja. „Tko je najveći dobavljač oružja Ukrajini? Rusija“, kaže ovaj stručnjak misleći na zaplijenjenu ratnu tehnologiju. U ukrajinskom izdanju časopisa Forbes se navodi da u Ukrajini ima više zarobljene tehnologije nego što ju isporučuju vodeće zapadne zemlje. Do kraja rujna Ukrajina je zaplijenila oko 400 ruskih borbenih tenkova i oko 700 borbenih vozila. Međutim, većinom se radi o starim modelima.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu