Bila je to vrlo simbolična slika indijskog premijera Narendre Modija kako se drži za ruke s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na nedavnom summitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u kineskom gradu Tianjinu.

New Delhi posljednjih mjeseci pokušava obnoviti veze s Pekingom, nakon višegodišnji zastoj između dviju azijskih nuklearnih sila zbog graničnih sukoba 2020. Istodobno, Indija je nastavila svoje blisko energetsko i obrambeno partnerstvo s Rusijom, unatoč kritikama sa Zapada.

Modi je posjetio Kinu u trenutku kada su se odnosi Indije i SAD-a zaoštrili, nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa podigla carine na niz indijskih proizvoda na čak 50 %.

Uzdrmano strateško partnerstvo

Indijski stručnjaci za vanjsku politiku, međutim, ističu da se New Delhi ne okreće u potpunosti od Washingtona, naglašavajući da je riječ više o balansiranju između različitih pritisaka i korištenju odnosa među blokovima.

Meera Shankar, bivša veleposlanica u SAD-u, rekla je da Indija slijedi politiku strateške autonomije u sve nestabilnijem  i nesigurnijem svijetu. „Indija nastoji modificirati svoje odnose s velikim silama u svjetlu djelovanja Trumpove administracije koja je ciljano udarila Indiju visokim carinama i izdvojila je za posebne kazne zbog uvoza ruske nafte“, rekla je.

Shankar naglašava da bi trenja između Indije i SAD-a mogla ugroziti desetljećima građeno strateško partnerstvo i složenu obrambenu suradnju. „Poremećaj u odnosima između Indije i SAD-a mogao bi negativno utjecati na cilj obiju zemalja da oblikuju stabilniju ravnotežu u Aziji, a također bi dao poticaj rastućem kineskom utjecaju u regiji“, rekla je.

Bez svrstavanja uz Kinu i Rusiju

Shankar je opisala indijski pristup odnosima sa SAD-om kao „ni konfrontaciju ni kapitulaciju“. Napominje da će Indija nastaviti tražiti načine kako najbolje napredovati unatoč razlikama "u okviru našeg prava da biramo vlastite politike.“

Unatoč trenutačnim tenzijama, Trump je nedavno rekao da SAD i Indija imaju „poseban odnos“ i da nema razloga za zabrinutost jer dvije zemlje „ponekad samo imaju trenutke neslaganja.“ „Uvijek ću biti prijatelj s (Narendrom) Modijem… On je sjajan premijer. Sjajan. Samo mi se ne sviđa ono što trenutačno radi“, rekao je američki predsjednik u Ovalnom uredu kada su ga pitali je li spreman popraviti odnose s Indijom.

Modi je odgovorio na Trumpovu izjavu rekavši da obje strane i dalje dijele „vrlo pozitivne“ odnose. „Duboko cijenim i u potpunosti uzvraćam osjećaje predsjednika Trumpa i njegovu pozitivnu ocjenu naših odnosa“, napisao je indijski premijer na društvenoj mreži X, dodajući da Indija i SAD dijele „vrlo pozitivno i unaprijed usmjereno sveobuhvatno i globalno strateško partnerstvo.“

Amitabh Mattoo, dekan Fakulteta za međunarodne studije Sveučilišta Jawaharlal Nehru, rekao je da se Modijevo približavanje Pekingu i Moskvi ne bi trebalo tumačiti kao „naivno svrstavanje.“

To je klasična indijska državna politika, strateško balansiranje umotano u retoriku multipolarnosti, istaknuo je.

„U ovoj igri balansiranja Indija ne podliježe slijepo kineskom laskanju niti napušta svoju dugoročnu orijentaciju na SAD. Shvatite to kao Indiju koja hoda po diplomatskoj žici“, rekao je Mattoo za DW.

Mattoo, koji godinama prati uspone i padove u bilateralnim odnosima Indije i SAD-a, rekao je da opasnost za Washington nije u tome da će Indija postati protivnik, već da će postati samodostatnija, manje ovisna i time manje podložna utjecaju.

„Ako SAD ne uspije shvatiti indijske ambicije, riskira da izgubi ne samo saveznika, nego i partnera koji bi mogao biti oslonac za njegovu indo-pacifičku viziju. U stoljeću u kojem se tektonske ploče moći pomiču, Amerika si ne može priuštiti da u Aziji djeluje hirovito“, rekao je.

Trebaju li Indija i SAD jedno drugo?

Mattoo je, međutim, brzo naglasio da ni Indija ne bi mogla dugoročno izdržati produženi diplomatski zastoj sa SAD-om. „Može balansirati, glumiti i diverzificirati svoja partnerstva, ali na kraju krajeva SAD ostaju nezamjenjive — tehnološki, vojno i geopolitički“, rekao je. „Odnosi će prolaziti kroz turbulencije, ali logika konvergencije jača je od logike divergencije. Za obje zemlje izbor je jasan. Trzavice su luksuz, partnerstvo je nužnost“, smatra on.

Trenutačne američke carine pogađaju otprilike polovicu od gotovo 87 milijardi dolara (74,7 milijardi eura) godišnjeg izvoza Indije u SAD. Odnose se na robu poput tekstila, dragog kamenja, kože, morskih plodova i kemikalija, dok su elektronika, pametni telefoni i farmaceutski proizvodi zasad izuzeti.

Te carine prijete konkurentnosti radno-intenzivnih sektora, povećavajući rizik od masovnih gubitaka radnih mjesta i gospodarskog pada.

Zahlađenje odnosa također se poklapa s intenziviranjem napora Indije i Europske unije da postignu ambiciozan sporazum o slobodnoj trgovini, pri čemu su za idući mjesec zakazana dva ključna kruga pregovora radi rješavanja dugogodišnjih spornih pitanja.

„Indija teži strateškoj autonomiji“

Harsh Vardhan Shringla, bivši indijski ministar vanjskih poslova, rekao je da i Indija i SAD prepoznaju da njihovo strateško partnerstvo ostaje međusobno nezamjenjivo za snalaženje u sve složenijem geopolitičkom krajoliku. „Indija ostaje posvećena strateškoj autonomiji. Angažira se s velikim silama radi diplomacije, a ne radi biranja strana ili ulaska u nove krute saveze“, rekao je Shringla za DW.

On je istakao da su veze sa SAD-om najsveobuhvatnije koje Indija ima s bilo kojom državom, naglašavajući povjerenje u otpornost partnerstva unatoč razdobljima napetosti. „Bilateralna povezanost nadilazi neposredne političke ili ekonomske trzavice i sposobna je izdržati promjene u globalnim i domaćim okolnostima.“

Sreeram Chaulia, profesor i dekan na Fakultetu za međunarodne poslove Sveučilišta Jindal, naglašava da ni Kina ni Rusija ne mogu zamijeniti SAD u indijskim strateškim proračunima, ponajviše zbog značajnih trgovinskih deficita Indije s tim zemljama.

„Trgovinski deficit Indije s Kinom u fiskalnoj godini 2024./25. iznosio je više od 99 milijardi dolara, što je uglavnom posljedica rasta uvoza elektroničkih uređaja, potrošačkih dobara, električnih baterija i solarnih panela“, rekao je Chaulia za DW. „Štoviše, kineski pristup vođen je mentalitetom nulte sume i hegemonijskim težnjama. S druge strane je odnos sa SAD-om složen, ali je u osnovi ipak utemeljen na strateškoj konvergenciji i obostranom interesu“, naglašava Chaulia.