Troškovi zbrinjavanja izbjeglica svakodnevno rastu. Stručnjaci smatraju da će smještaj, hrana, dječji vrtići, škole, tečajevi njemačkog jezika i rad javne uprave godišnje državu stajati između 15 i 20 milijuna eura. U Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW) navode da postoji praktično pravilo po kojem jedan migrant državu godišnje stoji oko 12.000 eura.

„Mora se napraviti razlika između kratkoročnog promatranja i dugoročnih perspektiva“, smatra direktor DIW-a Marcel Fratzscher. On pokušava razumno tumačiti troškove. „Protivim se tomu da se izdaci za izbjeglice samo gledaju kao troškovi“, izjavio je Fratzscher za DW.

„Kada danas investiramo u dječje vrtiće i škole naše djece, onda ne kažemo da su to troškovi. Ove investicije će za Njemačku gospodarski biti isplative tek za 20 ili 30 godina. Isto tako važi i za izbjeglice. Trebamo to razumjeti kao investicije“, smatra Fratzscher.

Izbjeglička pomoć kao konjunkturni program

Ne smije se zaboraviti da izdaci za izbjeglice dijelom završavaju u njemačkom gospodarstvu. Prilikom izdataka za hranu i druge robe i usluge prije svega profitiraju njemačka poduzeća. Dakle, financijska pomoć za izbjeglice je mali konjunkturni program.

Stručnjaci su jednoglasni: presudno će biti kako brzo će se uspjeti integrirati izbjeglice u tržište rada. DIW je na osnovi povijesnih iskustava izračunao da bi moglo doći do različitih scenarija. Pri tome je pored osnovnog razmotren i jedan optimistični i jedna pesimističan model.

Dugoročna perspektiva

Glavno pitanje za Fratzschera nije hoće li izbjeglice dugoročno značiti ekonomsku korist u Njemačkoj nego samo koliko brzo će njihova korisnost nadmašiti dodatne troškove. „Većina izbjeglica su mlađe osobe što znači da će radno sposobne biti još 40 ili 50 godina“, kaže direktor DIW-a. „Prema našim proračunima bi se moglo dogoditi da za pet ili šest godina ekonomska korist od izbjeglica bude veća od troškova.“

I David Folkerts-Landau u masovnom useljavanju vidi šansu za Njemačku čije stanovništvo je prosječno sve starije. Direktor instituta „Deutsche Bank Research“ vjeruje da bi bez migranata ekonomski rast u idućih deset godina s trenutno prosječnih 1,5 posto godišnje mogao pasti na samo 0,5 posto. „Uspješna integracija u scenariju prema kojem obje strane profitiraju Njemačkoj daje šansu da učvrsti svoju poziciju najjačega gospodarskog motora u Europi“, kaže Folkerts-Landau.

Kritika: Veći troškovi od koristi?

Clemens Fuest, također istaknuti ekonomist i predsjednik Centra za europska ekonomska istraživanja (ZEW) ne dijeli takav optimizam. On vjeruje da će biti teško integrirati izbjeglice u društvo i tržište rada. Pozitivni su efekti na našu starosnu strukturu. Sve je više mladih ljudi i s izbjeglicama dolaze nove ideje. Negativno je što imamo izgrađenu socijalnu državu i što izbjeglice godinama ne zarađuju ili zarađuju malo, tako da oni državu daleko više koštaju nego što ona ima korist od njih samih kroz porez i druge izdatke“, kaže Fuest za DW.

Direktor ZEW-a također navodi koliko je važno prihvatiti izbjeglice: „Dolaze nam jer su u nevolji. Na kraju krajeva se ne radi o poslu. Cijela stvar nije priča u kojoj ćemo biti bogatiji nego ranije, sigurno ne u materijalnom smislu.“

Fuest smatra da bi pozitivno djelovanje imalo to kad bi u Njemačkoj država i društvo počeli razmišljati o tomu kako je organiziran socijalni sustav, kako funkcionira tržište rada i postoji li potreba za većom fleksibilnošću. „Bojim se da se nećemo promijeniti i da u zemlji neće biti velikih reformi“, kaže Fuest „te da će izbjeglice duže ostati nezaposlene i nastaviti koristiti socijalne povlastice u Njemačkoj“.

Sve u svemu, ekonomisti žele da političari u Njemačkoj gledaju dalekovidnije i da na krizu reagiraju proaktivnije, što do sada nije bilo vidljivo. Ekonomisti također apeliraju na političare da ponovo olabave pravila na tržištu rada kao što je minimalna satnica.