U njemačkom prihvatnom centru za azilante u Solingenu, kako je primjetila policija, nedostajao je kuhinjski nož. To je vjerovatno bilo oružje kojim je Issa al-H. 23. kolovoza ove godine na gradskom u Solingenu ubio tri osobe a više njih teško ranio. Nož s oštricom dugom oko 15 centimetara na kraju je pronađen u kanti za smeće, nedaleko od mjesta zločina. Istražitelji su na njemu pronašli otiske prstiju osumnjičenog Sirijca. Prema izjavama svjedoka i preživjelih, napad u Solingenu trajao je samo nekoliko sekundi. Izgleda da nije bilo puno planiranja i pripreme, niti je bila potrebna obuka u nekom od terorističkih kampova negdje na Bliskom istoku. Pritom, napad kao da je izveden prema uputama iz priručnika džihadista, u kojima se preporučuje teror odnosno proizvoljno ubijanje "nevjernika" najjednostavnijim sredstvima: nožem ili automobilom. IS i druge islamističke terorističke grupe godinama pozivaju svoje pristaše širom svijeta da čine upravo to.

Nije bio na radaru

Sigurnosnim službama Issa al-H. nije bio poznat kao islamist. Ni Služba za zaštitu ustavnog poretka Njemačke niti policije na saveznoj i pokrajinskim razinama nisu imali ovog Sirijca na radaru. Nije bilo ni naznaka iz njegovog okruženja o mogućim ekstremističkim nazorima i uvjerenjima, radikalizaciji ili planiranju napada. Kriminalistička policija također nije imala dosje o Issi al-H. kao počinitelju kaznenih djela.

Mogu li se takvi teroristi zaustaviti? Kako sigurnosne službe mogu spriječiti napad, ako počinitelji prethodno nisu bili upadljivi? Ovo nije prvi put da osoba, do tog momenta potpuno nepoznata sigurnosnim i tajnim službama, počini islamistički napad. U svibnju je tako jedan Afganistanac napao jednog islamofobnog aktivista u Mannheimu i na kraju ubio policajca koji je intervenirao. Ni ovaj napadač nije bio poznat sigurnosnim službama kao islamist. Slično je bilo i s Palestincem koji je pobjegao iz Sirije i došao u Njemačku. A onda je u studenome 2021. u vlaku ICE koji je vozio kroz Bavarsku nožem nasrnuo na putnike i ranio tri osobe.

Upraćena komunikacije s IS-om

Međutim, u slučaju Solingena ima jedna posebnost: Issa al-H. je svoj krvavi čin počinio u ime terorističke organizacije "Islamska država" (IS). Ovo je prvi put od napada na posjetitelje božićnog sajma na trgu Breitscheidplatz u u Berlinu u prosincu 2016. godine da je IS i službeno preuzeo odgovornost za napad u Njemačkoj. Teroristička grupa objavila je video snimku Isse al-H., koji je počinitelj vjerovatno snimio neposredno prije napada. To znači da je morao imati kontakt s predstavnicima IS-a, odnosno s njihovom mrežom – ili je u najmanju ruku znao gdje da pošalje takav video. Ova komunikacija može biti polazna točka za sigurnosne službe. Ako su poznati razgovori između budućeg napadača i terorističkih struktura IS-a takve osobe često mogu biti identificirane i zaustavljene. Međutim, za to su potrebne odgovarajuće i posebno opremljene službe, koje raspolažu vještinama na području tzv. ""Signals Intelligence" (SIGINT), odnosno tehničkog izviđanja i cyber-operacija.

Ofanzivne cyber-operacije

U njemačkim sigurnosnim krugovima kažu da američke obavještajne službe koriste upravo takve metode u borbi protiv terorizma. Logika, koja se krije iza toga, je nadgledanje onih točaka gdje se javljaju ekstremisti spremni za napad i gdje najavljuju svoje akcije i šalju video snimke u kojima preuzimaju odgovornost za napad. U prošlosti su tehnički istraživani komunikacijski sustavi terorističkih skupina kao što je IS, na primjer, infiltriranjem u chat grupe ili hakiranjem njihovih kompjutora.

U složenim operacijama američko cyber-zapovjedništvo (Cybercommand) i Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) su prije nekoliko godina navodno prodrli u digitalnu infrastrukturu IS-a u Iraku i Siriji i potpuno ju pretresli i istražili. Ova vrsta izviđanja i praćenja, kako opisuju obavještajci, izuzetno je složena i može se provesti samo s odgovarajućim cyber-alatima i kvalificiranim osobljem. A njemačkim službama upravo to često nedostaje. Tajna služba BND, međutim, već godinama provodi ofanzivne cyber-operacije i pokušava hakirati telefone i računala ciljanih osoba u inozemstvu. Bundeswehr je također nekoliko puta provodio tzv. operacije u kompjuterskim mrežama (CNO).

Informacije o navodnom napadaču

Do sada su to uglavnom bili strane partnerske obavještajne službe i servisi, prije svega iz SAD-a, Velike Britanije, Francuske ili Izraela, koji su upozoravali njemačke službe na potencijalne teroriste i dostavljali ključne informacije, prikupljene tehničkim nadzorom. U slučaju napada u Solingenu nije bilo takvog upozorenja prije napada. Ipak, dan nakon napada, jedan strani obavještajni servis dostavio je važne informacije o navodnom napadaču, i to prije nego što se Issa al-H. predao policiji. U sigurnosnim krugovima se kaže da su ti podaci vjerojatno došli iz tehničkog nadzora, vršenog nad IS teroristima.

Tajno pretraživanje stanova?

Hakerske operacije su u Njemačkoj jedna od najkontroverznijih metoda istrage, koju koriste sigurnosne službe. Godinama se politički raspravljalo o tome treba li policiji i obavještajnim službama dozvoliti korištenje špijunskih softvera, tzv. "državnih trojanaca" za nadzor mobilnih telefona i kompjutera sumnjivih osoba. Pomoću takvih programa istražitelji mogu, na primjer, čitati šifrirane chat komunikacije ili čak tajno pregledavati hard diskove.

Nedavno je jedan nacrt zakona Saveznog ministarstva unutarnjih poslova izazvao pažnju. Prema tom prijedlogu zakona bi Njemačkoj saveznoj kriminalističkoj policiji (BKA) trebalo biti dopušteno da u određenim slučajevima radi suzbijanja terorizma tajno pretražuje stanove. To bi istražiteljima omogućilo da neprimijećeno instaliraju nadzorni softver na kompjutore ili mobilne telefone. U BKA kažu da su takve mjere potrebne jer je sve teže prevariti ciljane osobe i instalirati "državne trojance" na uređaje putem pripremljenih e-mailova ili chat poruka.