Pod imenom Tihaljina troimena zapadnohercegovačka rijeka izvire u mjestu Peć-Mlini u općini Grude, gdje se nalazi istoimena hidroelektrana, izgrađena prijeosam godina, za sada jedina na ovoj prekrasnoj rijeci punoj brzaka i vodopada. Na jednom od njih - vodopadu Kravice i kupalištu ispod vodopada, 25 kilometara nizvodno, u općini Ljubuški ovih je vrućih ljetnih dana kao u košnici. Hrvoje iz Mostara doveo je na Kravice svog prijatelja Miroslava iz Zagreba.

„Hrana je odlična, ambijent je savršen, sve je odlično, sve je savršeno", zadovoljan je Miroslav. Dodaje kako je ovdje puno ljepše nego na zagrebačkom jezeru Jarunu.

Silvija je na vodopad Kravice stigla iz Makarske. „Puno je ljudi ove godine. Prošle godine nije bilo ovako, bilo je malo intimnije. Voda je odlična, hrana je najbolja", kaže Silvija.

„Peć- Mlini“ rashlade kupalište

I ugostitelji na Kravicama zadovoljno trljaju ruke. Tvrde, međutim, kako prilikom rada hidroelektrane Peć-Mlini voda u rijeci naraste za 20 centimetara i kupalište ispod vodopada Kravice se rashladi što za sada, kažu, na sreću ne odvraća posjetitelje od dolaska na Kravice.

Osim kupanja ispod vodopada Kravice turiste posljednjih godina privlači i kanu-safari, vožnja kajakom od kupališta Božjak, 4-5 kilometara ispod vodopada Kravice do ušća rijeke, koja se u ovom dijelu naziva Trebižat, u Neretvu kod Čapljine.

Što bi se, međutim, dogodilo kada bi uzvodno od vodopada bilo izgrađeno šest mini-hidroelektrana, kao što to predviđa prijedlog prostornog plana Zapadnohercegovačke županije? Protiv toga se pobunila općina Ljubuški. Voditeljica općinskog odjela za urbanizam Lucija Mikulić kaže kako se prostornim planom želi štititi široki pojas uz rijeku, a istovremeno se predviđa izgradnja mini-hidroelektrana na rijeci, što, veli, predstavlja konflikt u prostoru, jer su, kako tvrdi, hidroelektrane i zagađivači. Ekolog Marinko Dalmatin kaže kako mini-hidroelektrane nisu klasični zagađivači, ali, dodaje, utječu na floru i faunu.

Odrediti biološki minimum

Nameće se pitanje je li moguće na troimenoj zapadnohercegovačkoj rijeci proizvoditi struju, razvijati turizam i uz to očuvati biljni i životinjski svijet. Dalmatin kaže kako se na to pitanje ne može jednoznačno odgovoriti.

"Jedna je kanadska tvrtka radila stratešku studiju o tome, ali je ona odbačena", tvrdi Dalmatin. Pojašnjava, kako, je u slučaju izgradnje mini-hidroelektrana važno definirati biološki minimum protjecanja vode kroz korito rijeke i mehanizam nadzora osiguravanja definirane razine vode, kako bi se sačuvala biološka raznolikost.

"Može se, ali ne mora"

Građevinski inženjer Krešimir Šaravanja, čija je tvrtka IGH Mostar sudjelovala u izradi nacrta prostornog plana Zapadnohercegovačke županije kaže kako on nije ni za, ni protiv izgradnje mini-hidroelektrana. „Mi smo u prijedlogu prostornog plana samo predvidjeli takvu mogućnost. Jer ako se to ne predvidi, onda ne postoji zakonska osnova za njihovu izgradnju narednih pet godina, u kojem se razdoblju prostorni plan ne može mijenjati", kaže Šaravanja.

Premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić, pak, objašnjava da to što je Prostornim planom predviđena izgradnja mini-hidroelektrana ne znači da će se one i graditi, jer građevinske dozvole izdaju općine, a ne županija. „ Ništa se prostornim planom ne prejudicira niti se išta može, u tom smislu, raditi bez lokalne zajednice, odnosno općinskih vlasti", kaže Ćosić.