Mohamad Kalefeh, rođen u Alepu, odrastao u Damasku, već 14 mjeseci živi u Njemačkoj. Mohamad Gunaim, također iz Damaska, stigao je u Njemačku prije osam mjeseci. Obojica mladića su pobjegla iz domovine Sirije zbog rata. Bježali su preko Turske, Sredozemnog mora, Balkana - stalno ka sjeveru Europe. Ono što su doživjeli na tom po život opasnom putu je dokumentirano fotografijama i video snimcima.

"Moj smartphone je tijekom bijega postao moj brat", kaže Gunaim. On i dalje ima isti mobitel koji je imao i ranije i ne želi da ga mijenjati. "To je moj mali ured, sve obavljam preko njega."

Kada Gunaim razgovara s majkom u Damasku, čuje eksplozije bombi. Snimak zvuka eksplozija odmah šalje dalje preko socijalnih mreža. Isto je uradio i sa snimcima koje je načinio tijekom bijega ka Europi. On smatra da su to poruke Europljanima, odnosno Nijemcima, kojima pokazuje što se događa ljudima tijekom izbjeglištva i bijega.

Neposredni svjedoci

Brojne izbjeglice snimaju svoj put ka Europi. Facebook, Twitter i Instagram su postali neka vrsta oglasne ploče, izvori informacija. Čak i za novinare, kaže jedan od njih - Mischa Heuer s DW-a.

"To su izvještaji neposrednih svjedoka", navodi on. U svijetu je toliko ljudi u bijegu, na toliko različitih mjesta, da klasični mediji i njihovi reporteri ne mogu pokriti sva ta zbivanja. Zbog toga je praćenje onoga što se objavljuje na socijalnim mrežama i za Deutsche Welle postao jedan od izvora informacija prilikom pisanja izvještaja.

O tome je Heuer informirao prisutne na jednoj tribini koja je vođena u okviru Dana otvorenih vrata vlade u Berlinu. Raspravu je vodio zajedno s kolegicom Maissun Melhem, iz redakcije DW-a na arapskom jeziku. Heuer je govorio o tome da su socijalne mreže tijekom izbjegličke krize postale "game changer", odnosno da su "promijenile stvari".

Koliko će to koštati?

A na koji drugi način bi izbjeglice izvještavale svoju rodbinu o tome što im se događa? Kako bi bez socijalnih medija pronalazili putove ka Europi, kada su se rute stalno mijenjale? Kako bi se organizirali dobrovoljci koji su u cijeloj Njemačkoj radili na prihvatu izbjeglica? Kako bi inače krijumčari ljudi pronašli one kojima je potreban netko da ih prebaci preko granice?

I Mohammad Kalefeh je preko Facebooka pronašao krijumčara koji ga je prebacio. "Napisao mi je poruku da ćemo se sastati u Izmiru i da će mi tek tamo reći koliko će sve to koštati", kaže Kalefeh.

Od video snimaka i fotografija izbjeglica Deutsche Welle je u proljeće 2016. napravio dokumentarni film koji traje 90 minuta i koji se zove #MyEscape (Moje bijeg). I Mohamad Gunaim je surađivao - tu su se našli i njegovi snimci. "To su snimci kakve nećete pronaći u spektakularnim holivudskim filmovima", navela je novinarka Maissun Melhem.