Točno četiri mjeseca od početka ruskog napada na Ukrajinu, Europska unija želi odaslati jasan politički signal: na samitu 23. i 24.lipnja Ukrajina i Moldavija bi trebale dobiti status kandidata. S obzirom na rusku invaziju, jasna EU-perspektiva za obje zemlje bila bi povijesna odluka s velikom simboličkom snagom, osam godina nakon što su obje zemlje potpisale Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom.

Odluka 27 država-članica mora biti jednoglasna, ali šanse da obje zemlje dobiju status kandidata su dobre. Za to se već 16. lipnja, tijekom posjeta glavnom gradu Ukrajine, Kijevu, založio EU-kvartet: njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Mario Draghi i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.

Europski parlament i Europska komisija također su preporučili da se Ukrajini i Moldaviji odobri status kandidata. S tim je, međutim, povezan i zahtjev da se dalji napredak u procesu priključenja veže uz konkretne uvjete. I u Ukrajini i u Moldaviji je nužno provesti „važne reforme", istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Jasan proeuropski kurs

Moldavija, koja se nalazi na granici s Rumunjskom, članicom EU-a, službeno je podnijela zahtjev za članstvo početkom ožujka ove godine. Sada je na EU-u da san male zemlje pretvori u priču o uspjehu. Nakon briljantne pobjede na predsjedničkim izborima u studenom 2020. i to nad proruskim predsjednikom Igorom Dodonom, proeuropska predsjednica Maia Sandu je u intervjuu za DW jasno definirala svoj cilj: svoju zemlju želi osloboditi korupcije i lošeg upravljanja, želi neovisno pravosuđe i vladavinu prava i želi biti „predsjednica europske integracije". Šest mjeseci kasnije, taj kurs je potvrdilo preko 52 posto birača, glasajući za njenu liberalnu, prozapadnu Stranku akcije i solidarnosti (PAS) na prijevremenim parlamentarnim izborima u srpnju 2021.

Već sada je Europska unija najveći trgovinski partner Moldavije i najveći investitor – oko 70 posto izvoza Moldavije ide u EU. Među zemljama-članicama Unije, Njemačka je, nakon Rumunjske, najvažniji trgovinski partner. Zbog posla u inozemstvu iz Moldavije je otišlo preko milijun građana a većina ih živi i radi u EU. Njihove doznake posljednjih godina čine i do 30 posto bruto domaćeg proizvoda. Zbog višestoljetne zajedničke povijesti s Rumunjskom, gotovo trećina građanki i građana Moldavije u međuvremenu ima i rumunjsko državljanstvo, pa su automatski i građani EU-a. Od 2014. godine svi građani Moldavije mogu bez viza putovati u zemlje šengenskog prostora.

Stabilan partner na Istoku

Stanovnici Moldavije, međutim, znaju da dobivanje statusa kandidata nije jamstvo brzom pristupanju EU-u. Ali za mnoge je to neka vrsta sidra, koje im je potrebno kako bi podržali reformsku politiku svoje vlade. U strastvenom govoru pred Europskim parlamentom 18. svibnja ove godine u Bruxellesu, predsjednica Maia Sandu (naslovna slika) zatražila je široku podršku kandidaturi svoje zemlje. Ulazak u EU je u interesu građana Moldavije, koji žele sačuvati svoju demokraciju i slobodu. Ali, zbog ruske invazije na Ukrajinu i neposredne blizine njene zemlje ratnim događanjima, i u interesu je Europe da ima stabilnog i pouzdanog partnera u svom istočnom susjedstvu, dodala je Sandu u govoru kojem je uslijedio dugotrajni pljesak.

Predsjednik moldavijskog parlamenta Igor Grosu u intervjuu za DW naglasio je da kurs njegove zemlje vodi ka „civilizacijskom modelu" Europske unije: „Nakon 24. veljače 2022. godine svijet se dramatično promijenio. Sada imamo posla s dva jasna obrasca: jedan koji je agresivan i ne poštuje demokratske vrijednosti, pluralizam i oporbu, o čemu svjedoči invazija Ruske Federacije na Ukrajinu, a drugi je europski civilizacijski model mira i prosperiteta.“ Grosu ističe da se velika većina ljudi u njegovoj zemlji opredijelila za europski model.

Izjavu predsjednika moldavskog parlamenta potvrđuju nedavna istraživanja, prema kojima 55 posto građana podržava ulazak Moldavije u EU, dok je 22 posto za članstvo u Euroazijskoj uniji s Rusijom na čelu. Mali, ali važan detalj je to da u anketi nije sudjelovala pretežno proeuropska dijaspora, kao ni stanovništvo separatističke proruske regije Pridnjestrovlje.

Činjenica da je, usprkos svim bilateralnim i međunarodnom sporazumima, ruska vojska i dalje stacionirana u Pridnjestrovlju, nimalo ne olakšava ulazak zemlje u EU. Iako je Republika Moldavija svoj status neutralnosti unijela u ustav 1994. godine, nadajući se rješenju pridnjestrovskog pitanja, sukob je zamrznut i on po nalogu Moskve može ponovo izbiti u bilo kom trenutku.Slično je i s odcijepljenim regijama Abhazije i Južne Osetije, koji po međunarodnom pravu pripadaju Gruziji. Ta zemlja je također podnijela zahtjev za članstvo u EU, ali će status kandidata vjerojatno dobiti kasnije.

Zapadna solidarnost i ruske optužbe

To da od izbijanja rata u Ukrajini međunarodna zajednica drugim očima gleda na Moldaviju, vidjelo se i na donatorskoj konferenciji u Berlinu, u travnju ove godine. Tri zemlje EU-a i NATO-a – Njemačka, Francuska i Rumunjska – predložile su platformu podrške za Moldaviju. Visoki predstavnici više od 30 zemalja i devet međunarodnih organizacija, Moldaviji su obećali oko 700 milijuna eura.

Znaci zapadne solidarnosti s Moldavijom izazvali su burne reakcije u Moskvi. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je EU da je postala „agresivan, militantni akter". U intervjuu za jednu rusku televiziju Lavrov je rekao da Zapad želi da Moldavija postane „druga Ukrajina". Na takve optužbe moldavska predsjednica je odgovorila kratko, ali odlučno: „Moldavija je neovisna i suverena država. Naši građani su izabrali živjeti u slobodnoj zemlji u kojoj će biti poštovani i koja će biti napredna."

Sada je na Europskoj uniji da odluči hoće li prihvatiti Moldaviju i Ukrajinu kao zemlje kandidate.Prema riječima njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock, nepozivanje te dvije zemlje u EU na samitu 23. i 24. lipnja bi bila „fatalna odluka".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu