Europski parlament za zalaže za početak pretpristupnih pregovora EU-a i Republike Moldavije već tijekom ove godine. No, Moldavija prije toga mora poduzeti određene korake kako bi ispunila sve potrebne preduvjete za početak pregovora, moglo se čuti u srijedu (19.4.) iz Strasbourga.

Članstvo Moldavije u Europskoj uniji je geostrateška investicija u ujedinjenu i jaku Europu, rekli su neki europski zastupnici. Već u lipnju 2022. je EU Moldaviji dodijelio status zemlje kandidatkinje – baš kao i Ukrajini, zemlji koju je Rusija napala u veljači prošle godine.

Nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine (24.2.2022.) proeuropska vlada u Moldaviji je i Moskvi, ali i proruskim snagama u toj zemlji u više navrata predbacila pokušaj destabiliziranja Moldavije. Jedan od posljednjih „incidenata" vezan je i uz online-ponudu Deutsche Wellea (DW) na rumunjskom jeziku.

DW i reklamni banner

Početkom tjedna je naime DW na rumunjskom objavio analizu o novim pokušajima Rusije da destabilizira stanje u Moldaviji. Ali samo za korisnice i korisnike DW-ponude u Moldaviji (gdje je rumunjski službeni jezik) na njihovim se uređajima u tom članku pojavio i reklamni banner kojim se poziva na prosvjed u glavnom gradu Kišinjevu 7. svibnja 2023. – pod sloganom „Svrgnimo lopove u vladi!“ URL-link tog bannera vodi do stranice oporbene proruske stranke Sor na Facebooku. Reklamni banner se preko Google Ads već nekoliko dana pojavljuje i na nekolicini moldavskih web-stranica.

Iza propagandnog poziva o „spašavanju zemlje od lopova“ stoji jedna političko-oligarhijska skupina, čiji je vođa Ilan Sor, čovjek koji je prošli tjedan konačno i pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora. Sud je odlučio da se zaplijeni i njegova imovina u vrijednosti od oko 2,5 milijuna eura. Oligarh je u bijegu, pretpostavlja se da je u Izraelu, a krivim je proglašen zbog manipulacija i pranja novca u velikom stilu. On je glavna figura u zloglasnoj aferi  „pljačka banke“ iz 2014. godine, kada je ukradeno oko milijardu eura.

Sor, koji ima i moldavsko i izraelsko državljanstvo, iz Moldavij je pobjegao u lipnju 2019., istovremeno s jednim drugim oligarhom, Vladimirom Plahotniucom. On je godinama praktički kontrolirao državu, i to zahvaljujući široko rasprostranjenoj koruptivnoj mreži preko Demokratske stranke na čijem čelu se i nalazio. Za Plahotniucom i Sorom su raspisani međunarodne tjeralice, a oni se nalaze i na listi sankcija koje su uveli SAD i Velika Britanija. I EU trenutno ispituje mogućnost uvođenja sankcija protiv odbjeglih moldavskih proruskih oligarha u kontekstu ruskih pokušaja destabiliziranja te zemlje.

Stranka Sor je, zajedno s Rusijom, pojačala svoje napade na proeuropsku vladu u Kišinjevu od prvih dana ruske invazije na Ukrajinu. Moldavska proeuropska predsjednica Maia Sandu i njezin ukrajinski kolega Volodimir Zelenski u više su navrata naglasili da bi Republika Moldavija mogla biti sljedeći cilj Rusije - u slučaju da Ukrajina bude poražena.

Do sada je Rusija na svaki korak koji je Kišinjev napravio u smjeru EU-integracije odgovarala prijetnjama, propagandom, lažima i paničarenjem. Stranka Sor je postajala sve glasnija kako su se veliki sudski procesi zbog korupcije bližili kraju – a utjecaj odbjeglih oligarha na moldavsko pravosuđe postajao sve manji i manji. 

Protjerivanje ruskog diplomata

U srijedu (19.4.2023.) jedan diplomat iz veleposlanstva Ruske Federacije u moldavskoj prijestolnici Kišinjevu je označen kao „persona non grata“ te je od njega zatraženo da napusti zemlju. Taj potez se povezuje s pokušajem jedne ruske delegacije pod vodstvom guvernera regije Tatarstan, Rustamom Minihanovim, da sudjeluje na jednom predizbornom skupu u autonomnoj pokrajini Gagauziji u Republici Moldaviji. Tamo se naime 30. travnja bira novi regionalni guverner.

Gagauzija je od 1994. službeno autonomno područje u sklopu Republike Moldavije. Regija na jugu zemlje dobila je posebna prava, ima vlastitu vladu. Stanovnici Gagauzije su pripadnici jedne kršćansko-pravoslavne narodne skupine koja tradicionalno koristi jedan jezik iz turske jezične skupine. Većinom oni danas govore ruski. Trenutna guvernerica je Irina Vlah.

U ponedjeljak (17.4.) je Minihanov spriječen u pokušaju ulaska u Republiku Moldaviju. Moldavska granična policija njemu i njegovoj delegaciji je zabranila da napusti svoj privatni zrakoplov koji je sletio na zračnu luku u Kišinjevu. Tatarstanski guverner je čovjek koji podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina, a zajedno s članovima svoje obitelji nalazi se na listi sankcija koje je uveo Zapad.

Moldavske vlasti su od prvog dana rata u Ukrajini uvele znatno strože granične kontrole nego ranije. Zbog novog graničnog režima u protekloj je godini oko 9000 osoba spriječeno u pokušaju ulaska u Moldaviju. "Znamo kakve su namjere Ruske Federacije oko destabilizacije Moldavije. Budni smo i građanima želimo poručiti da znamo što moramo učiniti kako bismo zajamčili sigurnost naše zemlje“, kaže voditelj moldavske Granične policije Rosian Vasiloi.

„Prozor" prema Moskvi

Autonomna regija Gagauzija je na glasu kao „bačva baruta“, odnosno kao regija koja je spremna na zapovijed iz Moskve i doslovno eksplodirati. Separatistički pokreti koji su početkom 90-ih godina prošlog stoljeća Republiku Moldaviju „pocijepali“ na dva dijela, počeli su se širiti upravo iz Gagauzije. Kako bi se spriječilo ujedinjenje Moldavije s Rumunjskom, 17. kolovoza 1990. je u Comratu  protuustavno proglašena „Autonomna Republika Gagauzija“, u okviru Sovjetskog Saveza, koji je u tom trenutku još uvijek formalno postojao.

Uslijedili su sukobi između snaga koje su štitile Ustav Republike Moldavije te onih koji su bili na strani „Autonomne Republike Gagauzije“. Konflikt je potrajao do 1994., kada je parlament u Kišinjevu usvojio zakon o posebnom statusu gagauzijske autonomije. Tim je zakonom, između ostaloga, definirano i da u toj regiji status službenog jezika imaju gagauzijski, rumunjski i ruski.

Iako se ne radi o separatističkoj enklavi kao što je Pridnjestrovlje, ova regija ima svog vlastitog guvernera (tj. guvernericu), vlastiti parlament i vlastitu izvršnu vlast. Gagauzija ne prebacuje prihode od poreza i drugih dadžbina u središnji državni proračun Republike Moldavije, ali kao i svaka druga teritorijalno-administrativna jedinica prima novčane transfere od vlade u Kišinjevu.

Komplicirana povijest

Gagauzi izvorno potječu iz istočne Bugarske, početkom 19. stoljeća su se nastanili u regiji Besarabiji, današnjoj Republici Moldaviji. Tijekom vladavine ruskih careva, ali i kasnije za vrijeme Sovjetskog Saveza, Gagauzi su bili izloženi snažnim nastojanjima da ih se rusificira. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija je nastavila vršiti utjecaj na Gagauzije putem propagande i uz pomoć lojalnih političara u toj zemlji.

Iako EU, Rumunjska i SAD znatnim financijskim sredstvima pomažu Republici Moldaviji, a time i regiji Gagauziji, 98% žitelja Gagauzije i dalje na izborima podržava proruske stranke.

Sudeći po rezultatima posljednjeg popisa stanovništva iz 2014., u ovoj regiji živi 135.000 stanovnika. Osam kandidatkinja i kandidata koji se na izborima 30. travnja natječu za guvernersku poziciju, ne konkuriraju zapravo međusobno – već svoje kampanje temelje na širenju neprijateljstva Gagauza protiv proeuropske vlade u Kišinjevu.

Paradoksalno je pritom da u međuvremenu 45% robe koju se proizvede u Gagauziji izvozi u zemlje EU-a, a 55% u Zajednicu neovisnih država, dakle u bivše sovjetske republike. Radi usporedbe: prije desetak godina kompletan izvoz iz Gagauzije odlazio je na tržište nekadašnjih sovjetskih republika.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu