Kad je predsjednik Donald Trump najavio uvođenje 100-postotne carine na sve filmove koji su "proizvedeni u stranim zemljama" u američkoj filmskoj industriji izbila je panika. Vrijednost dionica velikih produkcijskih kuća poput Netflixa i Disneya drastično je pala. Razmišljanje tržišta bilo je sljedeće: troškovi američkih produkcija porasli bi ako više ne bi mogli profitirati od jeftinijih lokacija za snimanje u inozemstvu. Osim toga, produkcije bi ostale bez izdašnih poreznih poticaja za snimanja u Europi, Kanadi ili Australiji od kojih su profitirali i američki filmovi.

Uz to, filmska industrija se posljednjih godina snažno decentralizirala. Međunarodne koprodukcije danas zajednički koriste resurse i istovremeno imaju pristup financijskim potporama iz više zemalja.

Zvijezde kritiziraju Trumpove planove

Još uvijek nije jasno što točno američki predsjednik želi. Trebaju li se carine odnositi samo na filmove? Ili i na televizijske serije? U svakom slučaju, Trumpova najava uzdrmala je filmsku industriju. Ona na filmskom festivalu u Cannesu nije bila samo tema razgovora – već je bila i žestoko kritizirana.

Američki redatelj Wes Anderson, koji je u Cannesu predstavio svoj novi film "The Phoenician Scheme", javno se zapitao kako bi to trebalo funkcionirati – uvođenje carine na intelektualno vlasništvo umjesto na fizičku robu: "Može li se film zadržati na carini? Ionako se ne šalje fizički", rekao je redatelj novinarima.

Oskarovac Robert De Niro, koji je u Cannesu primio počasnu Zlatnu palmu za životno djelo, iskoristio je svoj govor zahvale za kritiku oštrih Trumpovih planova vezanih za filmove: "Kreativnost se ne može oporezivati, ali izgleda da se može cariniti", rekao je glumački veteran. "To je neprihvatljivo!"

Vivek Ranjan Agnihotri, indijski glumac, redatelj i bolivudska zvijezda, oglasio se na društvenim mrežama. Stopa carine od sto posto na strane filmove mogla bi, upozorio je Agnihotri, "dovesti do potpunog kolapsa već ionako oslabljene indijske filmske industrije".

Je li bojazan za opstanak Hollywooda pretjerana?

U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social Trump je tvrdio da "filmska industrija u Americi umire vrlo brzom smrću". Glumac i redatelj Mel Gibson savjetuje Trumpa po pitanju carina i načina kako "ponovno učiniti Hollywood velikim". Inače, njegov najnoviji film "Uskrsnuće Kristovo" snima se u Rimu i južnoj Italiji.

Prema podacima Film LA-a, publikacije filmske industrije, broj snimanja u Hollywoodu pao je za 34 posto u posljednjih pet godina. Mnogi su filmski radnici izgubili posao. Ipak, taj se pad ne može pripisati isključivo inozemnim poticajima za snimanje. Pandemija COVID-19, globalna gospodarska recesija i višemjesečni štrajk glumaca i scenarista 2023. također su paralizirali Hollywood.

Kako produkcijski budžeti postaju sve oskudniji, filmovi se više ne mogu realizirati bez koprodukcija koje koriste strane poticaje, kaže Stephen Luby, predavač filma na Victorian College of the Arts u Australiji. "Američke produkcije koje koriste porezne olakšice u zemljama poput Australije to rade zato što je filmove na taj način jeftinije proizvoditi", rekao je za DW. "Ti filmovi možda inače uopće ne bi bili snimljeni."

Trenutačno Sjedinjene Američke Države bilježe blagi trgovinski deficit kada je riječ o zabavnom sadržaju, što znači da više uvoze nego izvoze – 27,7 milijardi dolara (24,35 milijardi eura) uvoza u usporedbi s izvozom od 24,3 milijarde dolara u 2023. godini. Jean Chalaby, profesor sociologije na Sveučilištu u Londonu, upozorava da na tu ravnotežu utječu pružatelji streaming usluga poput Netflixa. Oni sadržaj proizveden u SAD-u – poput "Stranger Things" – ne izvoze službeno, već ga distribuiraju putem vlastite, u SAD-u bazirane platforme. I time ti proizvodi ne ulaze u izvoznu statistiku.

Istovremeno se serije poput "Adolescencija" i "Squid Game", koje dolaze iz inozemstva, računaju kao uvoz, čak i ako Netflix, dakle američka firma, na njima zarađuje "stotine milijuna dolara" od pretplata, navodi Chalaby u članku za međunarodnu medijsku platformu "The Conversation". "Američka zabavna industrija nikada nije bila ovako dominantna u svijetu", zaključuje Chalaby, "unatoč trgovinskom deficitu."

SAD je trenutačno i dalje najveći izvoznik filmova i televizijskih sadržaja na svijetu, iako Hollywood sve više dobiva konkurenciju iz centara poput Južne Koreje. "Ako se ove carine uvedu, sigurno će imati dalekosežne posljedice za filmsku i televizijsku industriju", kaže Chalaby, "ali teško da će nekoga zbog toga učiniti bogatijim."

Trump kritizira protekcionizam EU-a

Potporu za svoje carinske planove američki predsjednik dobiva iz domaće filmske industrije, među ostalima i od sindikata glumaca Screen Actors Guild-American Federation of Television and Radio Artists. No i Motion Picture Association (MPA) – organizacija koja zastupa studije od Disneya do Netflixa, Paramoutna, Universala i Warner Brosa – smatra da bi se više sadržaja trebalo proizvoditi unutar SAD-a. MPA podržava planirane carine. Rado bi vidjela smanjenje poreznih poticaja koji privlače produkcije u druge zemlje.

Kad je Trump u veljači najavio svoje carinske mjere, obrazložio ih je i "protekcionizmom" na filmskom tržištu Europske unije. Tamo američki streaming servisi moraju uključiti najmanje 30 posto europskog sadržaja u svoje programe za članice EU-a.

Prema EU-direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, države članice EU-a zaista mogu zahtijevati i da Netflix i Disney financiraju lokalne produkcije. Streaming divovi pokušali su to spriječiti pravnim putem. Bez obzira na to, Hollywood već ima čvrste veze sa studijima u zemljama poput Australije. Tamo su snimani veliki filmovi poput "Matrixa", "Pirati s Kariba" ili "Thor: Ragnarok".

Skepsa prema Trumpovim carinskim planovima velika je, kao što je pokazala rasprava u Cannesu. Čini se da ni konačna odluka još nije donesena. "Taj čovjek promijeni mišljenje 50 puta", rekao je redatelj Richard Linklater u Cannesu prilikom predstavljanja svog filma "Nouvelle Vague". Možda je u pravu.