Sudjelovati ili ne? Već danima traju razgovori predstavnika sirijske oporbe o tome da li da prihvate rusku ponudu za pregovore s vladom predsjednika Bašara el Asada. Oni se pitaju može li Rusija, koja je od početka rata u Siriji bila na strani režima, sada preuzeti ulogu posrednika?

Za oporbu nije upitan samo kredibilitet posrednika. Rusija na pregovore nije pozvala različite oporbene grupacije, nego samo izabrane pojedince koji praktično nemaju reprezentativan karakter i ne govore u ime svih.

Pritisak Moskve

Oni se istovremeno protive načinu na koji je Moskva pokušala navesti oporbenjake na dolazak. "Oni koji se odluče ne prihvatiti poziv, ostat će isključeni iz daljnjeg toka pregovora", izjavio je ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin.

To nije doprinijelo ohrabrenju oporbe da sudjeluje na razgovorima. "Neki oporbenjaci su zabrinuti zbog procesa koji pokreće Rusija, koja inače podržava Asada oružjem i ekspertizom, a koja istovremeno sama bira koga će pozvati na razgovore, a koga neće", kaže Reza Afshar. Ovaj bivši britanski diplomat je trenutno savjetnik nekih sirijskih oporbenjaka.

Zahtjev za prijelaznom vladom

Oporba, osim toga, zahtijeva da se mora pregovarati i o ostavci predsjednika Asada. "Ako nema uvjeta da se postignu politički ciljevi, a to su ostavka Asada i uspostava prijelazne vlade, onda ne vidimo razlog zašto da putujemo u Moskvu", kaže Murhaf Jouejati, jedan od predstavnika Koalicije sirijskih oporbenih snaga.

Moskva nije spremna pristati na preduvjete. Ona se zalaže da se razgovara o svim temama koje se tiču obiju strana. Ne bi trebalo odbaciti ni jednu temu.

Oporbenjacima nisu dovoljna takva jamstva. Oni strahuju da bi pregovori koji bi počeli bez određenih preduvjeta predstavljali legitimaciju Asadove političke uloge. "Ukoliko bi se otišlo u Moskvu dok Asad u zatvoru drži tisuće civila i demonstranata, a po gradovima sije smrt, onda bi to predstavljalo posljednji metak u čelo cijele Sirije", tvrdi Nasr al-Hariri, jedan od glasnogovornika sirijskih oporbenjaka.

Dijalog s Hezbolahom

S druge strane, Asadova vlada već mjesecima stoji u bliskom kontaktu s vladom u Moskvi. Protekle jeseni su u Rusiju putovale visoke delegacije vlade u Damasku kako bi se razgovaralo o stanju u Siriji. One su od Rusije tražile kredit od tri milijarde dolara, što je odbijeno. Analitičari navode da je jedan od razloga za to taj što se Rusija i sama nalazi u financijskom škripcu zbog krize u Ukrajini i pada cijena nafte. Drugi razlog je što se na taj način povećao pritisak na sirijsku vladu.

Do čega je Rusiji stalo objasnio je zamjenik ruskog šefa diplomacije Mihail Bogdanov tijekom posjeta Damasku sredinom prosinca prošle godine: "Naš najvažniji cilj je borba protiv terorizma." On je očito mislio na terorističku organizaciju Islamska država. Bogdanov je uoči dolaska u Damask posjetio Bejrut u Libanonu. Sudeći prema izvještajima medija tamo se sastao sa šefom Hezbolaha Hasanom Nasralahom. Hezbolah je u Siriju poslao tisuće boraca koji podržavaju Asada, a istovremeno je saveznik Irana. Iran se u Moskvi, a sve više i u Washingtonu, promatra kao jedan od najvažnijih partnera u borbi protiv Islamske države.

Kratko nakon susreta Bogdanova i Nasralaha, glavni tajnik Hezbolaha Naim Kasim je izjavio: "Svatko mora biti spreman na bolne kompromise kako bi se došlo do rješenja za krizu u Siriji."

Asadova računica

I SAD pridaje sve veće značenje borbi protiv terorizma. Dok je na početku kategorično tražio ostavku Asada, čini se da je svoje ciljeve prilagodio sadašnjem stanju. Tako je američki šef diplomacije John Kerry sredinom siječnja izjavio kako se predsjednik Asad mora založiti za interese Sirijaca umjesto da se bori protiv najvećeg dijela njih. Kaotično stanje u Siriji u tu zemlju privlači sve više stranih boraca čiji je cilj rušenje režima.

Sirijskoj oporbi je jedno palo u oči: Kerry više nije govorio o ostavci Asada. Zbog toga oporbenjaci i strahuju da bi pregovori u Moskvi samo održali Asada na vlasti. Tako bi upalila strategija koju slijedi sirijski predsjednik. Njega bi na vlasti mogle održati Rusija, SAD i Iran, kako bi svi zajedno protjerali teroriste, od kojih je neke sam Asad prije četiri godine oslobodio iz zatvora.