Zelenski je najavio da će učiniti sve kako bi osigurao potporu za svoj takozvani plan pobjede: Tri dana je sudjelovao na događanjima u Ujedinjenim narodima. Sada slijede razgovori u Bijeloj kući.

Ukrajinski predsjednik je za američku televizijsku mrežu ABC izjavio da je njegov "plan pobjede" most „kojim će se rat na kraju zaustaviti diplomacijom". Ukrajinu se prvo mora vojno ojačati, naglasio je Zelenski i dodao da se samo tim jačanjem može natjerati ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat.

Detalji će biti objavljeni kasnije

Detalje svog plana ukrajinski predsjednik će objaviti tek nakon razgovora u Bijeloj kući. Ipak, puno toga je već procurilo u javnost, kaže Christopher Preble, stručnjak za vanjsku politiku u Stimson Centru, think-tanku iz Washingtona. "Plan pobjede ne sadrži, koliko znamo, ništa zaista novo", kaže Preble. I pojašnjava da se načelno radi o istim ciljevima koje je Zelenski ranije iznio: dobivanje dopuštenja za korištenje zapadnog oružja protiv ciljeva unutar Rusije te dobivanje sigurnosnih jamstava – sve do članstva Ukrajine u NATO-u.

Preble ne vjeruje da će SAD pristati na te zahtjeve: "Iskreno rečeno, ne mogu zamisliti da su se stavovi Bidena i drugih zapadnih čelnika bitno promijenili." Prema njegovom mišljenju, glavni razlog ostaje strah da bi Rusija u protivnom mogla dodatno eskalirati rat.

Iako se u Washingtonu očekuje da će američki predsjednik Joe Biden službeno objaviti novi paket pomoći Ukrajini, državni tajnik Antony Blinken već je najavio podršku u iznosu od 375 milijuna dolara (oko 337 milijuna eura). Novi paket uključuje streljivo i potporu za američki artiljerijski sustav HIMARS, raspršujuće i artiljerijsko streljivo, oklopna i laka artiljerijska vozila, lako naoružanje i protutenkovsko oružje.

No, u konačnici to bi značilo: „da" za nastavak pomoći u dosadašnjem opsegu, „ne" za dodatne zahtjeve ukrajinskog predsjednika.

Trump bi vjerojatno znatno smanjio pomoć

Donald Trump je u nekoliko predizbornih nastupa jasno dao do znanja da će, u slučaju izborne pobjede, okončati pomoć Ukrajini u dosadašnjem opsegu. "Zaglavili smo u ovom ratu, moramo se izvući iz toga", rekao je Trump.

Stručnjak za vanjsku politiku Preble tvrdi da bi američka pomoć Ukrajini mogla biti obustavljena čak i ako Kamala Harris pobjedi na predsjedničkim izborima. U Kongresu već sada postoji "značajan otpor" prema daljnjoj pomoći u milijardama dolara, kaže Preble. I dodaje kako postoji velika vjerojatnost da bi Trumpovi republikanci mogli zadržati većinu barem u jednom od dvaju domova Kongresa.

Američki stručnjak zaključuje: "Njemačka i druge europske zemlje moraju učiniti više za Ukrajinu, bez obzira na ishod američkih izbora u studenome."

Promjena ruske nuklearne doktrine

I dok Zelenski od saveznika traži dozvolu za korištenje isporučenog oružja na ruskom teritoriju, Vladimir Putin je naredio promjenu tzv. ruske nuklearne doktrine. On je nedavno upozorio da bi takvo odobrenje za korištenje oružja značilo da je NATO u ratu s Rusijom.

Prema Putinovim riječima, doktrina o uporabi nuklearnog oružja prilagođena je napetoj "međunarodnoj situaciji". Popis vojnih prijetnji protiv kojih se ovo oružje može koristiti kao sredstvo odvraćanja proširen je, objavio je Putin tijekom sjednice nacionalnog Vijeća sigurnosti u Kremlju.

I pojasnio: "U ažuriranoj verziji dokumenta predlaže se da se agresija protiv Rusije od strane države koja nema nuklearno oružje, ali uz sudjelovanje ili podršku nuklearne sile, smatra zajedničkim napadom na Rusku Federaciju."

Rasprava o zapadnim projektilima dugog dometa

Putin se očigledno time referirao na Ukrajinu i njezine zapadne saveznike, od kojih jedino SAD, Francuska i Velika Britanija posjeduju nuklearno oružje.

Ruski predsjednik nije precizirao hoće li izmijenjeni dokument predviđati nuklearni odgovor na takav "zajednički napad". No, naglasio je da bi Rusija mogla koristiti nuklearno oružje kao odgovor na konvencionalni napad koji bi predstavljao "kritičnu prijetnju našoj suverenosti". Do sada je ruska doktrina navodila da Moskva može koristiti svoj nuklearni arsenal ako je ugroženo postojanje države.

Putin je na sjednici rekao da bi Rusija razmotrila uporabu nuklearnog oružja ako bi bila izložena masovnom zračnom napadu. U tom kontekstu naveo je "strateške i taktičke zrakoplove, krstareće projektile, dronove, hipersonične i druge zrakoplovne sustave".

I Bjelorusija uključena u doktrinu

Ruski predsjednik je također naglasio da nova nuklearna doktrina predviđa uporabu nuklearnog oružja i kao odgovor na agresiju protiv saveznice Bjelorusije. Od početka ruske agresije protiv Ukrajine Putin je u više navrata spominjao mogućnost uporabe nuklearnog oružja.

Ukrajina često napada ciljeve kao što su skladišta streljiva, zrakoplovne baze ili vojne baze na ruskom teritoriju. Međunarodni pravni stručnjaci ističu da su takvi napadi dopušteni. Pravo na samoobranu protiv oružanog napada ne prestaje na granici, navodi Claus Kreß sa Sveučilišta u Kölnu u intervjuu za tagesschau.de.

I njemačka vlada je više puta naglasila da su ukrajinski napadi unutar Rusije u skladu s međunarodnim pravom.