"Moramo izvući pouku i poduzeti sve potrebne mjere kako se takva kriza više ne bi ponovila", piše u tekstu kojeg su zajedno potpisali Angela Merkel i Nicolas Sarkozy i poslali Europskoj komisiji i Europskom vijeću. Rok izmiče: već prije summita u Bruxellesu bi trebao biti poslan jasan signal, kamo će Europa ići u buduće. Tu spadaju i "učinkovite sankcije" u slučaju kršenja pakta o stabilnosti eura, ali i oštriji nadzor nacionalnih blagajna i to od nezavisnih europskih stručnjaka iz Eurostata.

Zabraniti špekulacije - i to bez novca!

Berlin i Pariz uvelike optužuju i okolnosti na svjetskom tržištu kapitala koje su dovele do ovakvog stanja i žele stati na kraj i špekulacijama s državnim obveznicama i svemoći malobrojnih agencija za procjenu vrijednosnica. Kod špekulanata se "mora spriječiti da one ugroze pokušaje prilagodbe" koje su bile neminovne nakon prevladane gospodarske krize, piše u prijedlogu. Trebala bi se zabraniti špekulativna kupnja na neviđeno (future), osobito ako su takve špekulacije na eventualni pad vrijednosti provedene bez vlastitog kapitala. Kada je riječ o agencijama, već su se čule ideje o stvaranju europskog ureda za procjenu vrijednosnica, a ističe se i potreba da se razmotri koliko postojeće agencije "utječu na zaoštravanje krize i na novčanu stabilnost".

I Ljubljana mora pripremiti milijune!

Osobito kada je riječ o ograničavanju špekulanata, čelnici iz Berlina i Pariza će svakako naći saveznika i u predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosou. I on traži da se stane na kraj špekulacijama protiv pojedinih država i smatra kako špekulanti "stavljaju na kocku temelje Europske unije". Kod ostalih prijedloga se čuju i još oštrije mjere: recimo, Berlin bi želio ubuduće, prije nego što neka zemlja postane članicom zone primjene eura, da ju se stavi na svojevrsni "probni rok" od punih pet godina. Zapravo već postoji slična mjera nakon što se pojedina zemlja svojom valutom čvrsto veže uz euro, ali ona traje mnogo kraće. Utoliko se i iz Poljske već čulo kako sasvim sigurno neće pristupiti zoni eura 2011. kako je bilo planirano, nego u nekom kasnijem roku. Oglasila se i Ljubljana - nipošto ne dobre volje. Jer kao zemlja članica eurozone sada i ona mora staviti na raspolaganje za spas Grčke 384 milijuna eura.

Autor: A. Šubić (dpa)

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm