Zovu ih pilićima od jednoga dana. I oni su doista stari samo jedan dan. Mnogi od njih ni ne dožive drugi. Ubije ih se već prvog dana njihovog života. Jer su muškoga roda i jer ne mogu nesti jaja.

Crveno-zelena vlada u saveznoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji htjela je već 2013. godine ukazom zabraniti tu praksu, ali je 11 pogona za uzgoj pilića koje bi ta odluka jako pogodila podnijelo žalbu Upravnim sudovima. U petak (20.5.) je Viši upravni sud presudio da se sporna praksa ne kosi sa zakonom o zaštiti životinja. Obrazloženje: on dozvoljava ubijanje životinja kada postoji razuman razlog za to. A u ovom slučaju, smatra sud, postoji "razuman razlog" za to jer bi uzgoj muških pilića značio nesrazmjerno veliko opterećenje za pogone.

(Ne)prirodna selekcija

Kada se pilići u industrijskim pogonima za uzgoj izlegu, zaposlenici ih odmah razvrstavaju na muške i ženske. Ženski pilići se stavljaju na desnu pokretnu traku, pakiraju u kartone i šalju dalje u pogone za uzgoj. Muški pilići se, međutim, stavljaju na lijevu pokretnu traku, koja ih vodi u sigurnu smrt.

Krivac za to je specijalizacija industrijskog uzgoja peradi, objasnio je Marius Tünte, glasnogovornik Njemačkog udruženja za zaštitu životinja u razgovoru za Deutsche Welle: "Postoje pilići za tovljenje, koji se uzgajaju zbog mesa i nesilice koje daju puno jaja. Muški pilići za uzgajivače nesilica nemaju ekonomsku vrijednost. Zbog toga se oni jednostavno ubijaju."

Polovica pilića koji se izlegu su, po prirodi stvari, muškoga roda i time nepoželjni. Industrijskim pogonima se ne isplati tovljenje, jer se ne razvijaju dovoljno brzo da bi bili profitabilni. Za tovljenje postoje druge, specijalizirane vrste - kokoši za tovljenje. Kod te vrste se tove i mužjaci i ženke.
Ubijanje muških pilića nije iznimka. U Njemačkoj ih se godišnje ubije oko 40 milijuna, u cijelom svijetu oko dvije i pol milijarde.

Mljevenje ili gušenje

Piliće se ubaci u stroj za mljevenje s oštrim noževima ili ih se guši ugljičnim dioksidom. "U oba slučaja životinje prolaze agoniju", kaže Tünte. "Prilikom mljevenja životinje često prežive s teškim ozljedama. A na snimkama tijekom puštanja plina se jasno može vidjeti kako se životinje bore za zrak prije nego što umru."

Ubijeni pilići se potom prerade u životinjsko brašno ili zapale. Neki od ugušenih pilića se koriste i kao hrana za ptice grabljivice u zoološkim vrtovima - no, prema Njemačkom društvu za zaštitu životinja to je samo mali postotak

Prema prvom članu Zakona o zaštiti životinja, za ubijanje životinja mora postojati razuman razlog. No, borci za prava životinja, čak i pojedini pravnici, sumnjaju da za ubijanje muških pilića postoji razuman razlog.

No, ova praksa se ipak dozvoljava. Pravilnikom Europske unije je čak i uređeno na koji način se pilići trebaju samljeti ili ugušiti - stroj za mljevenje se ne smije pretovariti, a pilići smiju biti stari samo 72 sata.

Najbolje rješenje - ono koje je smislila priroda

Da ubijanje milijuna pilića nije ni praktično niti u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja, većini je jasno - čak i poduzećima za uzgoj. "Nitko, pa čak ni industrija, ne želi nastaviti s ubijanjem zdravih, muških pilića", kaže Maria-Elisabeth Krautwald-Junghanns, veterinarka i znanstvenica sa Sveučilišta u Leipzigu. Ona istražuje načine za određivanje spola pilića prije nego što se izlegu. Tako bi se moglo odstraniti jaja iz kojih bi se izlegli muški pilići i pustiti da se izlegu samo ženski pilići.

Kod goveda i drugih sisavaca rješenje je jednostavnije, jer se sperma može razvrstati. Kod peradi to nije moguće, jer o spolu ne odlučuje sperma, nego jajne stanice.

Najbolje rješenje, kako iz perspektive uzgajivača kokoša tako i Saveza za zaštitu životinja je vrsta koja može oboje: ženke bi legle jaja, a muške piliće bi se moglo toviti - kako je bilo prije 1950. No, zbog proizvodne efikasnosti se prešlo na ubijanje muških pilića.