Omiljena mantra vojvođanskih političara glasi da je ova srbijanska pokrajina multietnička, multikulturalna, multikonfesionalna i multijezična regija. Ali znanstvenog utemeljenja tog mita nema - rijetko se tko u Vojvodini bavi traženjem odgovora na pitanje koliko je ona uistinu i interetnička, interkulturalna, interkonfesionalna i interjezična pokrajina.

Drugim riječima pitanje je koliko se različite nacije, kulture, konfesije i jezici međusobno isprepliću i koliko uopće međusobno komuniciraju? Da li je vojvođanska tolerancija danas samo mit ili življena stvarnost? I u kojoj mjeri su etnički sukobi na prostoru bivše SFRJ naškodili komunikaciji kultura i nacija u samoj Vojvodini?

Nedostatak komunikacij

Žužana Serenčeš, medijska analitičarka, smatra da na formalnom nivou postoji razumijevanje i uvažavanje prema nečemu što je manjinska grupa. “Međutim, nedostaje stvarno poznavanje i istinska prisutnost problema različitih manjinskih grupa u svijesti ljudi. Kao što nedostaje i međusobna komunikacija. Nema onoga što se zove strujanje između različitih grupa, komunikacija, razmjena ideja, problema i mišljenja”, kaže ona.

Žužana Serenčeš navodi primjer Radiotelevizije Vojvodine, koja nominalno emitira program na čak deset jezika, ali su, prema njenim riječima, ti programi potpuno getozirani u različite redakcije i programe različitih etničkih zajednica. Oni međusobno nemaju baš nikakvog dodira - nema komunikacije.

Stariji su tolerantniji od mladih!

Dalibor Stupar je autor dokumentarnog filma “Život pored”, koji je snimljen u okviru projekta više nevladinih organizacija i nezavisnih televizijskih produkcija pod nazivom “Dijalozi vojvođanskih kultura”. Stupar je rođen u Temerinu, koji je posljednjih godina u javnosti ostao poznat po međuetničkim incidentima, a i sam film govori o Temerinu. “Kada smo mi bili mali, nije se ni gledalo na naciju. A sada kada odlazim kod roditelja i kod brata vidim da baš i nije tako. Vidim da su ljudi više podijeljeni, u smislu da gledaju svoja posla, druže se sa ‘svojima'…”, priča Stupar.

Utisak Dalibora Stupara o rodnom Temerinu je naizgled paradoksalan: stariji stanovnici su zapravo puno tolerantniji od mlađih, kada je nacionalna pripadnost u pitanju. “Tako da nisam siguran da će ta smjena generacija donijeti nešto dobro…”, kaže on.

U okviru projekta “Dijalozi vojvođanskih kultura”, koji je podržala Europska unija, snimljeno je pet dokumentarnih filmova, napisano devet novinskih članaka, a urađene su i dvije studije slučaja. Time je načeto pitanje koliko ljudi danas u Vojvodini žive jedni s drugima a koliko, zapravo, jedni pored drugih?

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ur.: Z. Arbutina