Za Muslimansko bratstvo, organizaciju kojoj je pripadao i Mohamed Mursi, stvar je sasvim jasna: oni optužuju vladu za „ubojstvo" Mohameda Mursija, bivšeg egipatskog predsjednika. Loši uvjeti u zatvoru u kojem je Mursi bio smješten imali su za cilj da ga polako ubiju, poručili su iz stranke "Sloboda i pravda", bliske Muslimanskom bratstvu.

Mursiju su uskraćivani lijekovi u zatvoru i dobivao je "odvratnu hranu", navode dalje iz ove stranke. Zatvoreniku su uskraćena "osnovna ljudska prava", tvrde oni.

S druge strane, državni medij Al-Ahram, pozivajući se na medicinske krugove, izvijestio je da je bivši predsjednik pretrpio srčani udar i da je to uzrok smrti. Međutim, to još nije službeno potvrđeno. Pored toga, i Državno odvjetništvo je naredilo istragu o uzroku smrti.

Sve dok se ne objave rezultati istrage, egipatska vlada stoji pod optužbom da se nije ozbiljno brinula za pravilan tretman zatvorenika. Ovo se očito odnosi i na istaknutog osuđenika kao što je to bio Mohamed Mursi.

Upozorenje na opasnost „prerane smrti"

Još u ožujku 2018. godine je neovisna britanska komisija upozoravala i kritizirala to što je muškarac, koji boluje od dijabetesa i slabih bubrega, smješten u samici 24 sata dnevno. "Uskraćivanje osnovne zdravstvene zaštite na koju ima pravo može dovesti do njegove prerane smrti", upozorio je tada predsjednik komisije Crispin Blunt.

Mursijev odvjetnik Abdel-Menem Abdel-Maksud izjavio je za Reuters da je 67-godišnji Mursi bio u lošem zdravstvenom stanju u zatvoru. "Predavali smo nekoliko zahtjeva za liječenje. Jedni su odobreni, dok drugi nisu", izjavio je on.

Smrt Mursija baca svjetlo na generalno postupanje sa zatvorenicima u egipatskim državnim zatvorima, govori Wenzel Michalski, direktor organizacije Human Rights Watch u Njemačkoj, u razgovoru za DW:

"Pod pretpostavkom da je bivši predsjednik zaista preminuo zbog loših uvjeta u zatvoru, onda možete zamisliti koliko su ti uvjeti u stvari loši."

"Odstranjeni kritičari vlade"

Human Rights Watch (HRW) je 2016. godine istraživao zatvor visoke sigurnosti "Skorpion" u Kairu. Tamo su, prema ovoj organizaciji za ljudska prava, otkrivenialarmantni nalazi. Zatvorsko osoblje brutalno je tuklo zatvorenike, izoliralo ih u uske, tzv. "disciplinske ćelije", ometajući njihovo liječenje i sprječavajući kontakt s rodbinom i odvjetnicima.

Ovaj zatvor predstavlja vrhunac državnog represivnog lanca, navodi se u izvještaju. "Zbog toga politički protivnici gube svoj glas i nadu", prenosi zamjenik direktora Human Rights Watcha za Bliski Istok i Sjevernu Afriku, Joe Stork. "Jedini cilj ovog zatvora je da on očito služi kao mjesto na kojem se kritičari vlasti mogu odstraniti i zaboraviti", upozorava Stork.

"Svakodnevno maltretiranje"

Zatvorenike se također redovito zlostavlja, dodaje Wenzel Michalski iz HRW-a: "Znamo za električne šokove i premlaćivanja kablovima uz seksualno zlostavljanje, kao i za prijetnje ili čak silovanja od strane muških zatvorenika. To se događa svakodnevno."

O ozbiljnim kršenjima prava zatvorenika u egipatskim zatvorima također je izvještavala i "Arapska informacijska mreže za ljudska prava". Prema njihovim navodima, zatvorenici su često bili u samici jako dugo. "To u nekim slučajevima premašuje zakonski dozvoljene rokove", objašnjava Gamal Eid, direktor i osnivač ove organizacije u razgovoru s DW-om.

Zakon se inače višestruko ignorira u zatvorima u Egiptu, a protiv službenika koji su prekršili svoje dužnosti ne provodi se istraga. Stoga, Mursi nije prvi zatvorenik koji je podlegao zbog loših uvjeta u zatvoru. "Ali ipak, on je istaknuti slučaj koji baca svjetlo na opće okolnosti u zatvorima", navodi Eid.

Pored toga, Eid također kritizira različite zatvorske uvjete zatvorenika. On je sam vidio nekoliko ministara iz smijenjene Mubarakove vlade koji su dovezeni na vlastita suđenja u klimatiziranim automobilima. S druge strane, politički protivnici režima prevoženi su u uobičajenim zatvorskim autobusima.

"Egipat je vojna i policijska država", tvrdi Wenzel Michalski. "Zbog toga vlada i ne pokušava uvjeriti u svoju politiku one koji razmišljaju drugačije, da formira većinu i naglasak stavi na uravnoteženost", objašnjava on. Umjesto toga, vlada nameće svoje interese, a bitnu ulogu u tome igra činjenica da vojska kontrolira velike dijelove industrije, dodaje on: "Vojska ima veliku političku i ekonomsku moć, i ta moć se mora održavati. Da bi to osigurali, oni pribjegavaju brutalnim metodama."

Poziv na kritiku

Stephan Roll i Luca Miehe iz berlinske zaklade Znanost i politika su se još u ožujku, kada je riječ o stanju ljudskih prava u Egiptu, založili za to da EU i Njemačka trebaju biti „jasno kritični prema Egiptu zbog stalnih ograničenja ljudskih i građanskih prava, na primjer u forumu Vijeća za ljudska prava UN-a".

Za unapređenje ljudskih prava i građanskih sloboda i vlasti moraju u fokus staviti rad na razvoju, navode ovo dvoje istraživača: "U projektima bi se puno više pozornosti trebalo posvetiti implementaciji pristupa ‚do-no-harm‘ kako bi se spriječilo da se pomoć koristi za daljnje širenje represivnih struktura moći."