U zemljama od Hrvatske do Albanije i Bugarske ima manje zločina i kažnjivih djela povezanih s imovinom nego u zapadnoj Europi, konstatiraju Ujedinjeni narodi u jednoj studiji. Jedina iznimka je Kosovo u kojem je nedostatak državnih struktura i kriminal još uvijek velik problem. Šef UN-ovog ureda za borbu protiv droga i kriminala Antonio Maria Costa izjavio je u Bruxellesu da Balkan za sobom ostavlja eru u kojoj su demagozi, tajna policija i lupeži mogli živjeti od krijumčarenja oružja, droga i ljudi: „To nije iznenađenje i ne treba biti“, kaže Costa ukazujući da su ratovi i raspad Jugoslavije pogodovali širenuju organiziranog kriminala. Ozbiljni problemom, međutim, i dalje smatra korupciju i veze između politike i organiziranog kriminala.

Glavna putanja za drogu

U izvještaju UN-a ipak se kaže da i dalje postoje prijetnje stabilnosti regije. Balkan je glavna putanja za krijumčarenje heroina s Bliskog istoka u zapadnu Europu. Tim putem prođe 80 do 100 tona heroina svake godine.

Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn kritizirao je da statistike koje primjenjuje UN nisu sve realne. Policija u Europskoj uniji i dalje smatra zapadni Balkan epicentrom krijumčarenja droga i trgovine ljudima, rekao je Rehn: „EU i javno mnijenje zabrinuti su zbog kriminala sa zapadnog Balkana.“

Veze kriminala i političkih elita u EU

Ali, korupcije i organiziranog kriminala ima puno i u članicama EU-a Rumunjskoj i Bugarskoj. Osobito česte su veze organiziranog kriminala i političkih elita, izjavila je bivša rumunjska ministrica pravosuđa Monica Macovei. Danas je ona savjetnica makedonske vlade za borbu protiv korupcije. Ona preporuča da se EU drži oštrih kriterija prema zemljama koje teže članstvu i da ne pravi propuste kao u slučaju Rumunjske i Bugarske.