Nakon šestosatne rasprave turski Ustavni sud je proglasio spornu odluku parlamenta donesenu u veljači godine protuustavnom. Nju su tada podržale vladajuća islamsko-konzervativna stranka AKP i ultranacionalistička oporbena stranka MHP. U pismenom obrazloženju suci su se pozvali na članke 2., 4. i 148. Ustavu u kojima se definiraju sekularna i laicistička načela države. Oni su nošenje marame ocijenili kao oblik izražavanja političkog stava i dali pravo kemalističkoj oporbi koja je podigla ustavnu tužbu. Deniz Baykal, šef najveće oporbene stranke CHP, shodno tome je zadovoljan: "Vladi mora biti jasno da je obvezna vladati u skladu a ne suprotnosti s Ustavom. To načelo je u zadnje vrijeme češće kršeno. Nadam se da Vlada ubuduće više neće prtljati po Ustavu i pokušavati se oglušivati o njegove nepromjenjive članke."

Ograničavanje slobode obrazovanja i vjere ili islamizacija?

Erdoganova vlada je bila ukinula zabranu nošenja marama na turskim sveučilištima s objašnjenjem da ona ograničava slobodu obrazovanja u zemlji, pogotovo kada se uzme u obzir da dvije od tri Turkinje nose maramu. Rasprava o maramama na sveučilištima vodi se u Turskoj vrlo emocionalno. Protivnici marama prigovaraju vladi da vrši suptilno i prikriveno islamiziranje zemlje i pokušava omekšati granice između države i vjere. Erdoganova vlada pak brani maramu kao izraz osobne vjerske slobode. Za očekivati je da će se ovom odlukom Ustavnog suda frontovi između kemalista i islamista u Turskoj dodatno zaoštriti.