1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Na hodočašće u Kevelaer

Klaus Krämer/Tihana Lohinski15. srpnja 2013

Kult star stoljećima od mjestašca Kevealer napravio je najveće katoličko svetište u sjeverozapadnoj Europi. Hodočasnici, sami ili u grupama posjećuju ovo mjesto kako bi skupili novu snagu. Među njima su i brojni Hrvati.

Svetište Kevelaer. Ljudi ispred kapelice.
Kapelica u svetištu KevelaerFoto: Wallfahrtsort Kevelaer

Izvanredno stanje je za svetište Kevelaer sasvim normalno stanje - barem od početka svibnja do početka studenog. U tim se mjesecima ide na hodočašće. Godinu za godinom kroz taj gradić na donjem dijelu rijeke Rajne, u blizini nizozemske granice, posjeti godišnje između 800 tisuća i milijun ljudi.

Župnik Rolf Lohmann predvodi svete mise i hodočašća u Kevelaeru.Foto: Wallfahrtsort Kevelaer

"Kevelaer je veliko duhovno mjesto koje privlači mnoge, mnoge ljude različitih podrijetla i različitih vjera", kaže župnik Rolf Lohmann. Predvodnik hodočašća, istovremeno i župnik mjesne crkve zapanjen je činjenicom da su hodočašća "in". Posebno mu je drago da u grupama hodočasnika koji dolaze pješice ili na biciklima, ima sve više mladih ljudi. Osim njemačkih posjetitelja, hodočasnici najčešće dolaze iz zemalja Beneluksa.

No i katolici iz Poljske, Italije ili Španjolske također dolaze u posjet ovom drugom po veličini svetištu u zemlji. Kevealer je mjesto kojeg uvijek iznova posjećuju i mnogi Hrvati. Oni su u ovom mjestašcu ostavili svoj trag. 1635. godine, u jeku Tridesetogodišnjeg rata grupa hrvatskih vitezova koji su se nalazili u postrojbama pod francuskom krunom, osvojili su ovo mjesto i izvršili pokolj nad ovdašnjim stanovništvom. Na ovaj događaj u Kevelaeru i danas podsjeća Hrvatska ulica i spomenik Hrvatski križ. No, način na koji se boravak Hrvata u ovom mjestu obilježava još uvijek je vrlo sporno.

More hodočasnika svakodnevno se slijeva u kapelicu u svetištu Kevelaer.Foto: Wallfahrtsort Kevelaer

Brojni putevi - jedan cilj

Odredište ovih vjerskih posjeta mala je slika Bogorodice, veličine razglednice. Lohmann kaže da je to jedna od najmanjih svetih slika, ali s puno karizme. Prikazuje Majku Božju u pozadini grada Luksemburga. Ta mala grafika pokreće ljude već više od 370 godina. Trgovac Hendrik Busmann ovu je sliku kupio i 1642. godine, tijekom Tridesetogodišnjeg rata dobio nalog za postavljanje svetačke slike na pustopoljinu kod Kevelaera.

Nalog mu je, prema predaji, dao tajnoviti glas. Njegova je žena usnula san koji je objasnio kako svetačka slika izgleda. U pozadini strašnih ratnih zbivanja, slika je dobila naziv "Tješiteljica potlačenih". "A onda je vrlo brzo počeo hodočasnički pokret, vrlo brzo", naglašava župnik Lohmann.

Od svetačke slike do vjerske raznolikosti

Već 1654. sagrađena je kapelica kako bi zaštitila sliku. Prilično mala šesterokutna kupola izgrađena je u blizini nešto starije "Kapele svijeća". 200 godina kasnije postavljen je kamen temeljac za baziliku Svete Marije. Veliko zdanje trobrodne crkve i danas fascinira posjetitelje. Ova cjelina u interakciji s drugim vjerskim objektima, okolnim područjima i otvorenim prostorima, ljekovito je mjesto za dušu.

"Hodočasnici u različitim crkvama očekuju vjerske svečanosti kakve imamo ovdje, vjerske svečanosti kakve ih privlače, na kojima mogu ostaviti svoju radost, zahvale, ali i svoje brige i molitve", naglašava vođa hodočašća Lohmann. Ovaj 50-godišnjak je vjerojatno najpoduzetniji čovjek u ovom katoličkom centru. On pozdravlja grupe hodočasnika, planira bogoslužja, uspostavlja kontakt s ljudima, raspituje se o tijeku hodočašća i novim idejama.

Kapela svijeća već dugo oduševljava brojne hodočasnike.Foto: Wallfahrtsort Kevelaer

Ritam svetih misa podsjeća na maraton: "održavaju se u 8, 9, 10 i 11:30 sati. Zatim još jednom navečer u 18:30 sati, u međuvremenu se obilazi Križni put, u 15 sati je hodočašće, molitva krunice u 17 sati, a u 18 sati ponovo Marijino slavlje u Kapelici svijeća. Dakle, radi se o zaista velikoj duhovnoj ponudi tijekom cijelog dana. Ne treba zaboraviti ni mise za hodočasnike, koji dolaze sa svojim svećenicima. "Možete li zamisliti da oko 1500 prijavljenih grupa godišnje dolaze ovamo? U to nisu uračunati još i pojedinačni hodočasnici, koji čine oko 40 posto hodočašća", kaže Lohmann.

Čudesna ozdravljenja

Posebna očekivanja od hodočašća u Kevelaer imaju bolesni. Nakon posjeta čudotvornoj slici, vjernici često dožive spektakularna ozdravljenja. Izvješća o takvim slučajevima moraju se dokumentirati i dostaviti dijecezanskom vodstvu u Münsteru. Za pastora Lohmanna i njegov tim još su važnije brojne zahvale u za to postavljenim knjigama.

"Kada ljudi napišu da su pronašli snagu, izdržali neku tešku situaciju, kada su zahvalni jer su uspjeli spasiti brak ili jer se netko riješio ovisnosti o drogama, iskreno rečeno, za mene su to čuda koja se ovdje događaju svaki dan."

Hodočasnici su zahvalni na atmosferi u ovom svetištu.Foto: Wallfahrtsort Kevelaer

Sve veći broj poljskih hodočasnika

Postoji poseban razlog za povećanje broja hodočasnika iz Poljske: Za blagdan Svih Svetih 2012. je u ispovjedaonici bila postavljena relikvija s krvlju pape Ivana Pavla II. To je podsjetnik na to da je poljski Papa 25 godina prije toga posjetio Kevelaer.

Župnik Lohmann priča: "Nadbiskup iz Krakowa, nekoć osobni tajnik Ivana Pavla II., donio nam je tu relikviju. To je krv koju su Papi izvadili tijekom liječničkog pregleda i kasnije ju kapnuli na komad njegove bijele halje. Ispred te se relikvije često stvaraju redovi."

Uvijek živa duhovna atmosfera

Redovi se stvaraju u satima najvećih gužvi i na ulicama Kevelara - pogotovo ispred dvadesetak posvećenih predmeta. Ovdje postoji svašta što može obogatiti katoličku vjeru. Budući da sve što se smatra svetištem nije ograničen prostor već je smješteno u malom gradu, tijekom hodočasničke sezone uvijek izgleda živo i šareno.

Relikvija s krvlju pape Ivana Pavla II. razlog je posjeta brojnih hodočasnika iz Poljske.Foto: DW

Već u želji vjernika da idu prema središtu kapele, ogleda se određena duhovna atmosfera, kaže predvodnik hodočasnika: "To što je ovo mjesto u centru grada, olakšava stvar jer je sve dobro povezano", kaže župnik Lohmann slijedeći zvuk zvona jer sada mora održati misu.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi