Ne računajući kratak uzlet u pojedinim anketama 2017. njemački socijaldemokrati su praktično prvi put u eri kršćansko-demokratske kancelarke Angele Merkel postali najpopularnija stranka u Njemačkoj.

Tri tjedna pred izbore (26. rujna), anketa Deutschlandtrend koju redovito objavljuje javni servis ARD pokazuje da SPD može računati s 25 posto glasova. To je čak sedam posto više nego prošlog mjeseca.

Nastavlja se nizanje loših znakova za kršćanske demokrate (CDU i CSU), čiji je pad zabilježen u drugim ispitivanjima javnog mnijenja. Deutschlandtrend im daje samo 20 posto glasova, što bi bio uvjerljivo najlošiji rezultat u povijesti.

Slijede Zeleni sa 16 posto, što je njihov najslabiji rezultat u posljednje tri godine. Liberali (13%) nastavljaju rast i izbili su na četvrto mjesto, ispred Alternative za Njemačku (12%). Na ulazak u Bundestag može računati i Ljevica sa šest posto.

Omiljeni Scholz

Jednostavna matematika – ako se zna da nitko ne želi u koaliciju s desničarskom Alternativom – kaže da će prvi put u poslijeratnoj povijesti Njemačkoj trebati vlada sastavljena od tri raznorodne političke opcije.

Ako SPD dobije izbore, imao bi pravo prvenstva za formiranje koalicije sa Zelenima i Liberalima, ili pak Zelenima i Ljevicom. U obzir dolaze i kombinacije s kršćanskim demokratima i Zelenima, ili kršćanskim demokratima i Ljevicom.

Kršćanski demokrati bi pak, čak i ako izgube, mogli poraditi na koaliciji sa Zelenima i Liberalima, i tako ipak sačuvati kancelarsko mjesto.

No pogled na same kandidate za šefa vlade otkriva da se to ne bi svidjelo biračima. Jer daleko je najpopularniji kandidat SPD-a Olaf Scholz, koji je trenutno vicekancelar. Da se kancelar bira direktno, za njega bi glasovalo 43 posto građana, što je dva posto više nego u kolovozu.

Za Armina Lascheta, kandidata kršćanskih demokrata i premijera pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, glasovalo bi svega 16 posto, dok bi kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock dobila 12 posto.

Lascheta najviše može zabrinuti to što tek manjina simpatizera njegove stranke hoće njega vidjeti kao kancelara (47%). S druge strane, među simpatizerima socijaldemokrata za Scholza je 87 posto birača.

Birači Scholzu pripisuju pouzdanost, liderstvo i kompetenciju. Više od četvrtine pristaša SPD-a navodi da će glasovati za tu stranku upravo zbog kandidata, što je veći postotak nego kod ostalih stranaka koje građani više biraju zbog političkog programa.

Svakom svoje polje

Za građane su četiri najveća problema u Njemačkoj zaštita okoliša i klimatske promjene (33%), doseljavanje (22%), korona (18%) i socijalne nejednakost (16%).

Stranke su mahom zadržale svoja polja na kojima ih građani smatraju najkompetentnijim. Tako SPD vodi na polju borbe za primjerene plaće (43 posto građana ih vidi kao najkompetentnije), osiguranja mirovina (32%), obiteljske politike i vrtića (31%).

Kršćanski demokrati su prvi na polju ekonomske politike (34%) i svladavanja pandemijske krize (27%). Zeleni dobivaju 43 posto glasova kao najkompetentniji u klimatskoj politici i tu su uvjerljivo prvi, iako su izgubili čak 15 posto od kolovoza.

U danima nakon fijaska u Afganistanu kod pitanja vanjske politike otprilike po četvrtina građana daje prednost SPD-u odnosno CDU-u/CSU-u. Doduše, čak 23 posto ljudi ni jednoj stranci ne vjeruje na području vanjske politike – taj postotak se udvostručio u odnosu na prošle izbore.

sk/nr (ARD)