Svi restorani u Tisnom, osebujnom dalmatinskom mjestašcu stiješnjenom dijelom na kopnu i dijelom na otoku Murteru, svojim gostima danas poslužuju engleski doručak i natječu se tko će spraviti bolji smoothie. Razlog je jednostavan: mjesto koje je donedavno bilo mirna oaza tzv. obiteljskog turizma u kojoj su najčešće uživali njemački turisti, suočava se s najezdom mladih Britanaca, uz ponešto Amerikanaca i Skandinavaca, partijanera željnih ponajprije dobre zabave.

Tektonska promjena u strukturi gostiju koja je izazvala promjenu u tišnjanskoj turističkoj ponudi, rezultat je Garden festivala koji se već nekoliko godina održava u Tisnom. Taj festival se u Tisno doselio iz Petrčana kod Zadra gdje su ga se domaćini zasitili, a do danas se transformirao u sedam zasebnih festivala elektronske glazbe. Svaki festival ima svoju specifičnu klijentelu, no uglavnom je riječ o strancima. Nick Colgan, osnivač Gardena, pronašao je dobitnu formulu. Garden je naime britanski proizvod, namijenjen ponajprije britanskim turistima koji jadransku obalu koristi isključivo kao kulisu.  

Novi turisti donose nove poslove

Domaćini su se brzo prilagodili novoj situaciji jer to znači i dobru zaradu. Apartmanska ponuda nikad nije bila veća, restorani i lokalne trgovine punije. Tisno je ovog ljeta dobilo i novi tattoo i piercing studio i craft pivnicu, računajući upravo na britanske goste. "Nekoć je u Tisno dolazilo pet turista iz Britanije, a sada ih ima pet tisuća.

Oni imaju tradiciju ispijanja piva, iako ima i domaćih gostiju koji cijene takvu ponudu", kazala nam je Tišnjanka Ivana Meštrov, vlasnica novootvorene craft pivnice u Tisnom zadovoljna što joj je posao krenuo odlično.

S novim gostima stigle su i nove navike. Britanska mladež cijelu noć tulumari na festivalu, a nakon cjelonoćnog partijanja krijepi se engleskim doručkom, ispijajući smoothieje. Tišnjanske starice u početku su se sablažnjavale dok su, odlazeći na misu, susretale ošamućenu omladinu kako zorom baulja u potrazi za apartmanom, ali i one su se brzo naviknule. S britanskim gostima u Tisno su stigli milijuni, a domaćini priznaju da "njihovi" Britanci nisu tako razulareni kao u nekim drugim mjestima na našoj obali.

Rijedak "domaći" festival

Na jadranskoj obali tijekom ljeta održava se puno sličnih festivala, privlačeći u Hrvatsku specifičnu mlađu publiku iz svih krajeva svijeta i stvarajući dojam o toj zemlji kao partijanerskoj destinaciji. Većina tih festivala - poput Gardena, Ultre, Outlooka, Dimensionsa - predstavljaju strane proizvode, najčešće iz Velike Britanije. Upravo zbog toga je izuzetak festival SuperUho jer riječ je o autentičnom domaćem festivalu. Festival SuperUho se održava već četvrtu godinu, od čega posljednje dvije u Primoštenu i nastao je na temeljima Terranea, festivala koji je početkom desetljeća svestrani zagrebački promotor Mate Škugor pokrenuo u rodnom Šibeniku.

Terraneo je vratio živost u taj grad, koji je dotad bio sinonim za apatiju i mrtvilo. Zahvaljujući Terraneu, a potom i SuperUhu koji se prve dvije godine održavao u Šibeniku, ponovno je oživljen napušteni prostor propale tvornice elektroda i ferolegura koji je postao zanimljiva festivalska lokacija. Dio festivala održavao se i na obnovljenoj Tvrđavi sv. Mihovila koja je zahvaljujući i tom festivalu promovirana u prvorazrednu turističku atrakciju.

U Primoštenu je festival ponovno smješten u jednom napuštenom i ruiniranom prostoru koji je ostao iza hrvatske privatizacije. Ovaj se put radi o prostoru propalog hotela Marina Lučica, jednom od najmodernijih hotela svog vremena. Projekt je dobio snažnu potporu Primoštena koji želi privući drukčiju publiku i drukčiji profil turista, ponajprije mlađih.

Otvoreno društvo željno razmjene

Ključna razlika odnosi se na činjenicu da je SuperUho isključivo domaći proizvod, namijenjen prvenstveno domaćoj publici, makar uključuje mnoga zanimljiva imena i domaće i svjetske rock glazbe sklona istraživanju i eksperimentu. Festival je i rezultat Škugorove vizije kojom on želi vratiti dug zajednici iz koje je ponikao. "Moram priznati da me prilično razočarava činjenica da se na našoj obali održava na desetke festivala, na kojima naših ljudi praktično nema. Ti festivali su dobri za lokalnu zajednicu i turizam jer su njihovi posjetitelji u pravilu odlični potrošači, a Hrvatska im je jako jeftina. Ali ti se festivali ipak organiziraju za nekog drugog. Mi ovo želimo raditi za ljude s kojima živimo. Svi su dobrodošli, ali najvažnije je da ljudi koji ovdje žive dobiju priliku doživjeti nešto drugačije kako bi ih to inspiriralo da i oni možda nešto stvore."

Otvorenost je glavni moto ovog festivala, objašnjava organizator: "Ne možemo živjeti u izolaciji, jer to nema nikakvog smisla. Mnogi su od 1990. naovamo radili na tome da se ovo društvo izolira, a naš je cilj otvoreno i slobodno društvo i razmjena ideja. To je smisao ovog čime se ovdje bavimo".