Na prosvjedima Arapskog proljeća 2011. godine mnogi demonstranti komunicirali su preko društvenih mreža, kako bi utvrdili gdje će biti sljedeće okupljanje ili saznali kakva je aktualna situacija.

I za ljude koji trenutno na ulicama u Iranu prosvjeduju protiv vlade, društvene mreže su vrlo važne. Ali najpopularniji nisu ni Twitter, ni Facebook, već jedna aplikacija o kojoj se na Zapadu malo zna: Telegram. Evo najvažnijih informacija o njoj.

Što je Telegram?

Telegram je aplikacija koja, slično kao WhatsApp, korisnicima omogućuje razmjenu poruka. Pored tekstovnih poruka s jednom osobom ili skupinom korisnik Telegrama može podijeliti i fotografije i video snimke. Također, kao i na Twitteru, može prati razne javne kanale i tako se informirati o najnovijim vijestima i događajima.

Za korištenje Telegrama je potrebna internetska veza. Ali i s vrlo malom brzinom interneta moguće je razmijeniti poruke ili postaviti video snimke. Te funkcije koriste brojni Iranci. Prema podacima Agencije UN-a za telekomunikacije (ITU), Telegram ima 40 milijuna korisnika mjesečno. To je jako puno za zemlju s 80 milijuna stanovnika, u kojoj oko 48 milijuna ima pametne telefone.

Zašto je Telegram u Iranu toliko popularan?

Aplikacija funkcionira i sa slabim internetom i pogodna je za perzijsko pisanje s desna u lijevo. Što je još važnije: Telegram je dugo vremena bila jedna od rijetkih društvenih aplikacija koju vlada u Iranu nije blokirala.

Aplikacija Telegram ne pripada nekoj velikoj američkoj kompaniji, poput Twittera ili Facebooka, već su je kreirala ruska braća Nikolaj i Pavel Durov. S obzirom da je nije napravio "američki neprijatelj", koriste je čak i ljudi iz vlade.

Kako su prosvjedi utjecali na Telegram?

Tolerancija vlasti u Teheranu znatno je opala, otkako Telegram posljednjih tjedana pojačano koriste demonstranti, kako bi organizirali prosvjede ili širili informacije koje državna televizija ne objavljuje. Ministar za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju od Telegrama je zatražio da ukloni popularni informativni kanal „AmadNews", zato što poziva na nasilje, kao što je upotreba Molotovljevih koktela. „Teroristički kanali" se ne mogu tolerirati, poručio je ministar.

Ali to nije sve. Trenutno (podatak od četvrtka, 4. siječnja 2018.) je vlada u Teheranu potpuno blokirala Telegram. Ali to ne znači da ljudi više ne mogu koristiti tu aplikaciju. Mnogi koriste VPN-software (virtualna privatna mreža, op. ur.) s kojim mogu izbjeći regionalne blokade pojedinih internetskih ponuđača. To međutim puno bolje funkcionira s kućnim računalom nego s pametnim telefonom. Otkako je Telegram blokiran ima problema i s postavljanjem i slanjem video materijala.

Zašto su tvorci aplikacije na udaru kritika?

Braća Durov su izašla u susret zahtjevima iranske vlade i blokirali kanal „AmadNews". Pavel Durov je taj korak objasnio ukazavši na uvjete korištenja Telegrama, prema kojima su pozivi na nasilje zabranjeni. Ipak zbog toga su mnogi korisnici užasnuti i sumnjaju u neovisnost aplikacije.

Još prije aktualnih prosvjeda stručnjaci za sigurnost su kritizirali Telegram zbog nedovoljne zaštite poruka. Za razliku od WhatsAppa, Telegram nema takozvano „end-to-end" kodiranje, koje štiti privatnost korisnika. Čak i za funkciju „tajna razmjena poruka" stručnjaci kažu da je nesigurna. To znači da slanje sadržaja u kojima se kritizira vladu za milijune Iranaca nije sigurno kao što su mislili.

Američki zviždač Edward Snowden iranskim demonstrantima je zato preporučio da prijeđu na aplikaciju Signal. Njezino kodiranje je puno bolje od Telegramovog. Ali ni ta aplikacija u Iranu se ne može koristiti bez problema. Signal ide preko nekog od Googleovih servisa, koji u Iranu nije u službenoj ponudi, zbog sankcija protiv SAD-a.