Sveučilišta na zapadu Njemačke su prepuna. Na seminarima i predavanjima studenti nerijetko sjede na stepenicama a neka predavanje se čak prebacuju u gradske kino- dvorane. Situacija se posebice zaoštrila prošle godine kada je dofakultetsko školovanje u Njemačkoj skraćeno s 13 na 12 godina pa se u fakultetskim klupama odjednom našao dvostruko veći broj brucoša nego što je to uobičajeno. Na istoku zemlje istodobno vlada potpuno drugačija slika. Gradovi i općine muku muče s demografskim problemima. Mladih nema a i oni koji dođu na svijet na istoku zemlje, i gotovo 23 godine nakon pada Berlinskog zida, bježe na Zapad. Shodno tom stanju je i slika na sveučilištima istočnonjemačkih gradova. Iako su na dobrom glasu i iako su troškovi života ovdje osjetno niži nego na zapadu Njemačke, svake godine mnoga studentska mjesta ostanu neispunjena. No sve više "zapadnjaka" otkriva prednosti istočnih sveučilišta.

Istok je postao "cool"

Jedna od njih je i Katrin Kappenberger. "Ja sam odmah pronašla krov nad glavom i gomilu prijatelja. U nekom drugom gradu bi stan tražila tjednima i nisam sigurna da bi uopće nešto pronašla što odgovara mom budžetu", kaže 20-godišnja studentica koja odnedavno u Leipzigu studira kulturne znanosti. U Leipzigu je otkrila ono što mnoge privlači na istočnonjemačkim gradovima: dinamičnost, spontanost i bogatu tradicija. I na kraju i izvrsne uvjete studiranja koji su, prema aktualnim ispitivanjima studenata, bolji nego na zapadu zemlje. Unatoč tomu još uvijek mnogi mladi "zapadnjaci" gaje duboke predrasude prema području na kojem se nekad nalazila Njemačka Demokratska Republika (NjDR): da je tamo sivo, dosadno i provincijski.

Predrasude su toliko duboko ukorijenjene da su istočnonjemačka sveučilišta prije nekoliko godina pokrenula kampanju pod nazivom "Studiranje na dalekom istoku" kroz koju su zapadne maturante pokušali uvjeriti u atraktivnost istočnonjemačkih visokih škola: gužvi u predavaonicama nema, na isti broj profesora dolazi manje studenata, troškovi života su osjetno niži nego na zapadu a kulturna ponuda je, pogotovo u većim gradovima poput Leipziga i Dresdena, usporediva s onom koja vlada u gradovima na Zapadu. Neki gradovi poput Leipziga u međuvremenu slove kao izrazito "cool". Intelektualno i industrijsko središte u Saskoj mnogi smatraju "novim Berlinom" samo s mnogo povoljnijim stanovima i s pionirskim duhom koji je u Berlinu vladao nakon pada Zida. Istočnonjemačka sveučilišta i gradovi su svojim cijenama privlačni ne samo studentima sa zapada Njemačke nego i iz onih dijelova Europe gdje ne vlada tako visok standard (poput Hrvatske).

Budućnost otvorena

Kampanja, u raznim oblicima, traje još i danas i polako ali sigurno pokazuje rezultate. Dok je još prije tri godine samo 10 posto studenata sa zapada zemlje studiralo u Leipzigu, danas oni čine više od jedne trećine studenata. Vlasti "novih saveznih pokrajina", kako se nazivaju oni dijelovi Njemačke koji su prije potpadali pod NjDR, ne žele stati samo na vrbovanju novih studenata nego tu intelektualnu elitu žele zadržati i nakon završetka studija. Jer kakva je korist od projekta privlačenja mladih i sposobnih ako se oni nakon studija u potrazi za zaposlenjem vrate na zapad zemlje. No problem je i dalje osjetno viša stopa nezaposlenosti. Katrin Kappenberger si može zamisliti i nakon studija ostati u simpatičnom Leipzigu. "Svakako da sve ovisi o tomu hoću li pronaći zaposlenje ili ne. Zasad situacija nije baš ružičasta ali: vidjet ćemo", zaključuje studentica.